Od “Crnog brda” do istražnog zatvora; Jedan od osumnjičenih za podmetanje 10 požara povezan s kancerogenom troskom

Jedan od četvero osumnjičenih za namjerno izazivanje deset požara na zadarskom području, našao se ranije u središtu afere Crno brdo s opasnim otpadom u Biljanima Donjim, donosi Dnevnik.hr.

Zadarska policija objavila je da su zbog sumnje u podmetanje požara uhitili trojicu hrvatskih državljana u dobi od 46, 45 i 42 godine te 33-godišnju državljanku Poljske. Sumnja se da su 14. i 15. kolovoza, prema prethodnom planu i dogovoru, namjerno podmetnuli požare na deset lokacija u Zadru i Zadarskoj županiji. Svima je određen istražni zatvor.

Jedan od osumnjičenih je Vladimir Ćupić koji je prošle godine o slučaju s otpadom i aferi Crno Brdo govorio za tjednik Novosti.

Crno brdo je lokacija u Biljanima Donjim na kojoj je tijekom 2010. i 2011. godine završilo oko 140 tisuća tona silikomanganske i feromanganske troske, nusproizvoda nastalog tijekom sanacije terena bivše Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u Šibeniku. Ćupić je lani ispričao da je dao dio naslijeđenog zemljišta u najam, vjerujući da će se ondje skladištiti građevinski materijal. Tvrdio je da nije znao da će na njegovu parcelu biti dovezena troska.

Ćupić tvrdi da ga je s vlasnikom tvrtke MLM Group Sadikom Čolićem povezao čovjek koji mu se predstavio kao posrednik za nekretnine. Rečeno mu je da će na zemljištu biti građevinski materijal te da će, osim naknade za korištenje parcele, dobiti posao čuvara uz plaću od 11 tisuća kuna mjesečno. Budući da je tada radio tek sezonski, ponuda mu se činila kao dobra prilika.

Na račun mu je uplaćeno 60 tisuća kuna za prvu godinu najma. Međutim, prema njegovim riječima, dvojici posrednika morao je predati ukupno 40 tisuća kuna. Nakon plaćanja poreza te troškova geodeta i odvjetnice, od cijelog posla nije mu ostala nikakva zarada. Štoviše, završio je u minusu koji je kasnije pokrio novcem zarađenim na sezonskom radu.

Pravi problemi počeli su kada su kamioni umjesto očekivanih blokova, cementa i drugog građevinskog materijala počeli dovoziti crnu trosku. Mještani su prosvjedovali protiv odlaganja otpada i osnovali Eko udrugu Ravni kotari, a Ćupića su smatrali čovjekom koji je zbog osobne zarade omogućio stvaranje odlagališta. Godinama je zbog toga bio gotovo potpuno izoliran.

“Nitko me nije htio u kuću primiti. Doživio sam da mi dojučerašnji susjedi, kod kojih sam prije toga bio inventar, pred nosom zaključavaju vrata. Govorili su da sam najveće zlo u selo donio”, rekao je za Novosti.

Tek poslije, kada su shvatili da ni sam nije znao što će se dovoziti i da je i on prevaren, odnosi su se postupno normalizirali.

“Cijelo selo me mrzilo zbog toga. Nisam tada imao potrebu sebe pravdati preko medija. Čekao sam da selo shvati što se dogodilo i da sam bio prevaren”, rekao je.

Prisjetio se i da je ugovorom navodno bilo predviđeno vraćanje zemljišta u prvobitno stanje nakon prestanka dogovora, ali dokument više nema.

“Crno brdo” u međuvremenu je ostalo golemi problem Biljana Donjih. Ugljena prašina s njega, prema svjedočanstvima mještana, i pri slabom vjetru raznosi se okolicom, a stanovnici godinama upozoravaju na moguće posljedice za zdravlje i okoliš.

Slučaj je završio i pred institucijama Europske unije. Za svaki dan kašnjenja i odugovlačenja u sanaciji otpadne i kancerogene troske država je, prema pravomoćnoj presudi Suda Europske unije donesenoj 6. ožujka prošle godine, dužna platiti šest i pol tisuća eura. Sanacija Crnog brda počela je krajem prošle godine, a s lokacije je dosad uklonjeno i obrađeno oko 120 tisuća tona troske, odnosno više od 90 posto ukupne količine.