Pred nama je pakleni kolovoz: Predviđanja najavljuju novi val ekstremnih vrućina i oluja na Balkanu

Kratkotrajno smirivanje atmosfere krajem srpnja moglo bi navesti na krivi zaključak da se ljeto polako predaje. No, najnoviji izračuni vodećih meteoroloških servisa donose potpuno drukčiju sliku nastavka sezone. Pred nama je kolovoz u kojem će živa u termometru u većem dijelu Europe ponovno otići znatno iznad višegodišnjeg prosjeka, pri čemu je jugoistok kontinenta, uključujući Balkan, označen kao jedno od žarišta s najvećim rizikom od dugotrajnih toplinskih valova.

Analize Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, europskog programa Copernicus te prognostičara sa specijaliziranog portala Severe Weather Europe složne su u ocjeni da sušan i vrući val još nije rekao svoju posljednju riječ. Najizraženije anomalije očekuju se na području Pirenejskog poluotoka, Italije, Francuske te jugoistočne Europe. Nakon lipnja i srpnja obilježenih isušitvenim sušama, povlačenjem rijeka u riječna korita i požeštinom, i razmjerno blaži toplinski val u kolovozu mogao bi izazvati ozbiljne poteškoće.

Svjetska meteorološka organizacija upozorava kako visoke vjerojatnosti iznadprosječnih temperatura nisu ograničene samo na europski jug, nego zahvaćaju šire područje sjeverne hemisfere. Razlog za dodatni oprez leži u činjenici da je klimatski fenomen El Niño tijekom srpnja naglo ojačao u ekvatorijalnom Pacifiku. Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu procjenjuje vjerojatnost njegovog trajanja do početka iduće godine na visokih 97 posto. Iako pacifičke vode ne dirigiraju izravno europskim vremenom, one mijenjaju globalne atmosferske struje i bitno povećavaju šanse za ekstremne vremenske obrasce.

I dok su temperaturni modeli prilično jedinstveni u najavi visokih vrijednosti, oborine ostaju znatno teže predvidljive. Meteorolozi razrađuju tri moguća scenarija za kolovoz. Najvjerojatniji rasplet donosi iznimno toplo, ali povremeno promjenjivo vrijeme s temperaturama do 37 stupnjeva na jugu, prekidano kratkim, ali silovitim olujnim prodorima s Atlantika. Drugi, znatno nepovoljniji scenarij predviđa stvaranje stabilne toplinske kupole koja bi sedam do deset dana u potpunosti blokirala svježiji zrak i na Balkanu podignula temperature do 40 stupnjeva. Treća opcija, ujedno i najmanje vjerojatna, uključuje češći prolazak atlantskih ciklona uz visoku opasnost od tuče i bujičnih poplava.

Koji god od ovih scenarija prevlada, jedno je sigurno: povremeni lokalni pljuskovi neće biti dovoljni za oporavak već iscrpljenog tla i vodoopskrbnih sustava. Pred nama su tjedni u kojima će raspored visokog tlaka zraka iznad kontinenta diktirati hoćemo li kolovoz pamtiti po suhoj pripazi na termometar ili po naglim sudarima vrelog zraka i atlantskih fronti.