Osam stoljeća stare pergamene: Kako je zadarski samostan postao dom najstarijeg franjevačkog dokumenta u Hrvatskoj

U tišini samostana sv. Frane u Zadru čuva se komad pergamene koji izravno povezuje grad s počecima jednog od najvećih kršćanskih redova. Bula pape Grgura IX., ispisana 8. srpnja 1228. godine, predstavlja najstariji franjevački dokument u Hrvatskoj. Dok se Zadar i svijet pripremaju za obilježavanje 800. obljetnice smrti svetog Franje Asiškog 4. listopada 2026. godine, ovaj artefakt nudi rijedak, opipljiv uvid u ranu povijest reda.

Papino pismo naslovljeno je izravno na zadarski samostan, uz latinsku posvetu „Ad conventum Jadrensem”. Ta specifična adresa, ispisana samo dvadeset mjeseci nakon Franjine smrti, ključan je povijesni dokaz. Njome papa Grgur IX. izravno potvrđuje teze franjevačkih povjesničara: samostan sv. Frane osnovan je još za vrijeme Svečeva života. Preciznije, utemeljen je 1212. godine, u razdoblju kada je Franjo osobno posjetio Zadar.

Sama bula služi kao službena obavijest i proglas. U njoj papa Grgur IX. izvještava biskupe Istre, Dalmacije i Slavonije da je Franjo Asiški uvršten u katalog svetaca. Papa u tekstu slikovito opisuje Franju kao svjetiljku koja plamsa na ovome svijetu, naglašavajući da on više ne zaslužuje biti skriven pod posudom, već postavljen na svijećnjak kako bi svima svijetlio. Tim je dokumentom ujedno i službeno određeno da će se njegov blagdan svečano slaviti svakog 4. listopada.

Dokument čuvan u Zadru preživio je padove carstava i brojne ratove, ostajući trajni svjedok vremena kada je grad bio jedna od ključnih točaka na ruti ranih franjevačkih misija. Zadržavajući svoju povijesnu autentičnost, bula danas stoji kao prvorazredni spomenik kulturnog kontinuiteta na hrvatskoj obali.