Za ovaj prekršaj plaćat će se i do 2700 eura, a policija kreće u nikad žešći obračun!

Hrvatske ceste uskoro postaju poligon za provođenje jedne od najstrožih prometnih reformi u posljednjih nekoliko desetljeća. Vlada kreće u otovoreni obračun s vozačima koji ignoriraju crveno svjetlo, voze u suprotnom smjeru na autocestama, telefoniraju ili sjedaju za volan pod utjecajem alkohola i droga. Novi zakonski prijedlog, koji se već idući tjedan nalazi pred saborskim zastupnicima, donosi drastično povećanje novčanih kazni, ali i ključnu proceduralnu promjenu koja će u potpunosti eliminirati dosadašnju praksu sudskog gledanja kroz prste.

Najištritija oštrica novog zakona usmjerena je prema recidivistima i onima koji grubo krše ograničenja brzine. Primjerice, jurnjava kroz naseljeno mjesto brzinom koja je za 50 kilometara na sat veća od dopuštene vozače će stajati između dvije i 2700 eura. Za ponavljanje teških prekršaja unutar tri godine predviđeno je automatsko oduzimanje vozačke dozvole na šest mjeseci, dok će svaki idući prekršaj značiti godinu dana zabrane vožnje.

Ključni zaokret ipak leži u gubitku diskrecijskog prava sudaca da smanjuju kazne. Ministar pravosuđa Damir Habijan potvrdio je da sudovi više neće imati zakonsku mogućnost ublažavanja sankcija nakon što je prekršajni nalog izdan. Jedina preostala opcija za financijsko olakšanje bit će plaćanje kazne na licu mjesta ili u zakonski predviđenom roku prije pokretanja sudskog postupka. Država time šalje jasnu poruku da prostor za pregovaranje o visini kazne više ne postoji.

Stručnjaci, međutim, upozoravaju da represija ne smije biti jedini stup sigurnosti. Marko Šoštarić s Fakulteta prometnih znanosti napominje kako kažnjavanje čini tek petinu ukupne slike. Preostali segmenti sigurnosti moraju uključivati inženjerstvo kroz gradnju sigurnijih cesta i vozila, ranu edukaciju, modernizaciju hitnih službi te kontinuiranu evaluaciju cestovnog sustava radi pronalaženja najefikasnijih rješenja na crnim točkama.

Građani s druge strane pozdravljaju udar po džepu kao jedinu provjerenu metodu uvođenja reda, povlačeći paralelu s ponašanjem stranih vozača koji u matičnim zemljama striktno poštuju propise zbog efikasnog sustava naplate, dok se na domaćim prometnicama često ponašaju anarhično.

Ipak, prijedlog zakona ostavlja i neka neriješena pitanja koja izazivaju oštre kritike javnosti. Dok kazna za standardno prekoračenje brzine skače sa 65 na 130 eura, problem namjernog skrivanja i modificiranja registarskih oznaka ostaje u sivoj zoni s minornom kaznom od svega 30 eura. Prometni stručnjaci upozoravaju da je manipulacija tablicama, koje su službeni dokument države, zapravo kazneno djelo, te da niska penalizacija takvog ponašanja šalje lošu poruku o poštivanju institucija i obeshrabruje uvođenje stvarnog reda na cestama, javlja Dnevnik.