U zgradi Gradske uprave Grada Nina potpisan je ugovor o financiranju provedbe sanacije lokacije onečišćene otpadom na prostoru bivše vojarne Šepurine, na području Zatona i Nina. Time je ispunjen ključni preduvjet za početak uklanjanja otpada s prostora koji je godinama bio opterećen problemom ilegalnog odlaganja.
Ugovor su potpisali gradonačelnik Nina Emil Ćurko i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen, a svečanosti je nazočila i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković. U ime Zadarske županije događaju je nazočio zamjenik župana Robertino Dujela, koji je s predstavnicima Ministarstva, Fonda i Grada Nina razgovarao i o drugim projektima iz područja zaštite okoliša i održivog gospodarenja otpadom.
- Najvažnije vijesti svakog radnog jutra
- Vremenska prognoza i ključne teme dana
- Bez spama, odjava u jednom kliku
- Sve objave portala 023.hr
- Brze obavijesti o breaking news
- Izravno u Messenger inbox
Riječ je o projektu vrijednom oko 4,4 milijuna eura, kojim će se sanirati otpad odložen na prostoru bivše vojarne Šepurine. Prema dosadašnjim procjenama, na lokaciji se nalazi oko 37.900 kubičnih metara otpada, a predviđeni rok za provedbu sanacije je deset mjeseci.
„Sanacija prostora bivše vojarne Šepurine važan je korak u rješavanju dugogodišnjih okolišnih opterećenja na području Zadarske županije. Nakon otvaranja Centra za gospodarenje otpadom i zatvaranja posljednjih aktivnih odlagališta, naš je cilj nastaviti s uklanjanjem starih opterećenja i spriječiti nastanak novih divljih odlagališta”, istaknuo je zamjenik župana Robertino Dujela.
Dujela je podsjetio kako su do otvaranja Centra za gospodarenje otpadom, sredinom studenoga 2025. godine, na području Zadarske županije bila aktivna još četiri odlagališta: Diklo, Jagodnja Gornja, Kljakovača i Sv. Kuzam. U prošlosti su na području županije evidentirana 34 odlagališta otpada, od kojih je 30 zatvoreno do 2021. godine.
Prema podacima za 2024. godinu, za 25 odlagališta sanacija je završena, za četiri je sanacija u pripremi, dok je za jedno zatvoreno odlagalište sanacija u tijeku. Kada je riječ o divljim odlagalištima otpada, prema zadnjim službenim podacima iz izvješća jedinica lokalne samouprave o provedbi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za 2023. godinu, na području Zadarske županije evidentirano je 256 lokacija s nepropisno odloženim otpadom.
„Ti podaci jasno pokazuju koliko je važno sustavno raditi na sanacijama, ali i na prevenciji, nadzoru i odgovornom ponašanju prema prostoru. Zadarska županija nastavit će, u suradnji s Ministarstvom, Fondom i jedinicama lokalne samouprave, podupirati projekte koji doprinose čišćem, sigurnijem i uređenijem okolišu”, poručio je Dujela.
Ministrica Vučković istaknula je važnost angažmana Grada Nina u pripremi dokumentacije i pokretanju postupka sanacije, naglasivši kako je riječ o zahtjevnom projektu koji će omogućiti uklanjanje dugogodišnjeg problema na ovom prostoru.
Gradonačelnik Ćurko podsjetio je kako je devastacija prostora bivše vojarne započela nakon odlaska Hrvatske vojske iz Šepurina te naglasio da taj prostor nikada nije smio postati mjesto ilegalnog odlaganja otpada. Dodao je kako nakon sanacije slijede razgovori s nadležnim državnim institucijama o budućem upravljanju prostorom, kako bi se spriječila ponovna devastacija.
Direktor Fonda Luka Balen istaknuo je kako su državne institucije, u suradnji s lokalnom razinom, provele potrebne procedure kako bi se stvorili uvjeti za početak sanacije. Govoreći o širem kontekstu gospodarenja otpadom, podsjetio je i na aktivnosti vezane uz sanaciju drugih opterećenih lokacija u Hrvatskoj, uključujući Crno brdo u Biljanima Donjim, s kojeg je uklonjeno više od 92 tisuće tona otpada.
Na području Zadarske županije u tijeku je i sanacija tzv. Crnog brda u Biljanima Donjim te odlagališta otpada Baštijunski brig u Biogradu, gdje su radovi vrijedni nešto više od tri milijuna eura, a završetak sanacije očekuje se do jeseni. Sanacije se provode uz potporu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Sanacija prostora bivše vojarne Šepurine predstavlja važan korak u zaštiti okoliša, obnovi vrijednog prostora te stvaranju preduvjeta za njegovo odgovorno i kvalitetno korištenje u budućnosti.
