Nakon više od 15 godina ignoriranja, u srcu Ravnih kotara započela je sanacija zloglasnog “Crnog brda”. Riječ je o oporabljenoj troski dovezenoj još 2010. godine iz šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) u stečaju, koja je godinama predstavljala ekološku bombu za okolno područje, zagađivala poljoprivredne površine i podzemne vode te ostavila teške posljedice na zdravlje lokalnog stanovništva.
Stanovnici Biljana Donjih i okolnih zaselaka godinama su bili izloženi crnoj prašini. Zoran Škorić iz zaselka Škorići u razgovoru za HRT posvjedočio je o tragičnim posljedicama koje je zagađenje ostavilo na njegovu obitelj i susjede.
“Stari su nam svi pomrli od toga. Svi od raka. I otac i majka u dva dana. Ujak, ujna, stric, prijatelj. Prošle godine je 12 ljudi otišlo. Skoro svi od raka”, izjavio je Škorić, dodajući kako je prašina ulazila u vodu koju su stariji mještani redovito pili.
pratite besplatno naše kanale
- Važne vijesti odmah na mobitel
- Ekskluzivni sadržaj
- Bez spama - samo bitno
- Najvažnije vijesti dana
- Interaktivne ankete
- Vijesti izravno u inbox
Zbog dugogodišnjeg prebacivanja odgovornosti, Sud Europske unije prošle je godine izrekao oštru kaznu Hrvatskoj – milijun eura paušalno te 6.500 eura dnevno sve do završetka sanacije. Država je do sada uplatila 2,4 milijuna eura, a procjene Fonda za zaštitu okoliša govore da će se do kraja radova taj iznos popeti za još 1,5 milijuna eura. Sama sanacija porezne će obveznike koštati 17,5 milijuna eura s PDV-om.
Zdravko Belušić, predsjednik bivše ekoudruge Ravni kotari, za HRT je istaknuo kako su se višemilijunske kazne mogle izbjeći da su institucije reagirale na vrijeme.
“Petnaest punih godina… Da se nas slušalo, ne bi Hrvatska dobila ove velike kazne, mandatne i svakodnevne. Mi smo dokazivali da je to opasan kancerogeni materijal, a ministarstva i uredi uporno da je građevinski”, rekao je Belušić.
Od početka radova prošlog ljeta s lokacije je odvezeno oko 50 posto materijala. Troska se prevozi u Sisak, što je izazvalo nezadovoljstvo tamošnjih građana koji su organizirali prosvjede i prikupljanje potpisa. Ipak, iz Fonda za zaštitu okoliša tvrde da stvaranja novog odlagališta neće biti jer se materijal odmah reciklira i preusmjerava u građevinski sektor.
“Do sada je s lokacije odvezeno gotovo 80 tisuća tona otpadne troske. Od tih 80 tisuća, 79 tisuća tona je obrađeno, a 74 tisuće tona je predano u građevinsku industriju”, objasnio je zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša Mirko Budiša.
Zadarski župan Josip Bilaver u izjavi za HRT naglasio je važnost uklanjanja troske za cijelu regiju.
“Lijepa vijest za sve stanovnike Zadarske županije. Ono što je bitno da neće biti ni u našoj županiji, ali isto tako niti među građanima bilo koje druge županije”, poručio je župan Bilaver.
