Radovi su na polovici, doznajte što se sve mijenja na dionici od Zadra do Benkovca!

Više od desetljeća, još od 2014. godine, putnički vlakovi ne prometuju u srcu Dalmacije, na pruzi između Zadra i Knina. Ta je pruga izgrađena 1967. godine kako bi povezala Zadar s Dalmatinskom zagorom, no HŽ Putnički prijevoz ukinuo je putnički promet 2014., iako je teretni promet ostao aktivan, piše portal Bauštela.hr.

To bi se uskoro trebalo promijeniti. Tijekom 2024. ugovoreni su radovi na obnovi pruge s odabranim izvođačem, tvrtkom Swietelsky, a završetak projekta planiran je 48 mjeseci nakon potpisa ugovora, odnosno tijekom ljeta 2028. godine. Da radovi napreduju planiranom dinamikom, potvrdili su nam i iz Hrvatskih željeznica, gdje se privode kraju radovi na jednoj od poddionica pruge.

Kako su naveli, na pruzi Knin – Zadar završavaju se radovi na dionici od Benkovca do Zadra, gdje je obnovljeno 35 kilometara pruge, pri čemu je 3,3 kilometra kroz naselje Bibinje izuzeto iz ovog zahvata. Riječ je o opsežnoj rekonstrukciji tijekom koje je provedena potpuna zamjena kolosiječne rešetke.

– Na obnovljenoj dionici provedena je potpuna zamjena kolosiječne rešetke. Radovi su obuhvatili ugradnju novih tračnica i pragova, zamjenu zastorne prizme, uređenje bankina i strojnu regulaciju kolosijeka. U kolodvorima Benkovac, Škabrnja i Zadar ugrađene su nove skretnice, dok su na željezničko-cestovnim prijelazima ugrađena nova sintetička montažna popođenja. Završni radovi na dionici od Benkovca do Zadra uključuju krčenje i uređenje pružnog pojasa te vraćanje i prilagodbu postojećih signalno-sigurnosnih uređaja, naveli su iz HŽ-a.

Paralelno traju i radovi na obnovi dionice Benkovac – Knin, na kojoj su dosad zamijenjene tračnice i pragovi na približno 20 kilometara pruge.

– Na toj će se dionici provesti potpuna obnova kolosiječne rešetke, uključujući zamjenu tračnica i pragova, zamjenu zastorne prizme te strojnu regulaciju kolosijeka. Dionica prema Kninu tehnički je zahtjevnija zbog većeg broja infrastrukturnih objekata poput mostova, vijadukata i tunela, kao i složenije konfiguracije terena, što podrazumijeva i dulje trajanje pojedinih faza u odnosu na ravničarske dijelove trase, dodali su.

Glavni problem pravca M606 Knin – Zadar prije početka obnove bilo je loše tehničko stanje infrastrukture, zbog kojeg pruga nije mogla pružati sigurnu i učinkovitu željezničku uslugu. Iako je dio trase djelomično obnovljen između 2013. i 2015. godine, ostatak pruge nije sustavno održavan, što je dovelo do propadanja kolosijeka.

Poseban problem predstavljala je dotrajalost drvenih pragova i usadnica, od kojih je velik broj bio istrunuo. Time je narušena geometrija kolosijeka, što je izravno utjecalo na sigurnost i stabilnost vožnje.

Prije nešto više od dvije godine s izvođačem je potpisan ugovor vrijedan 69.774.120,19 eura bez PDV-a. S uključenim PDV-om vrijednost projekta raste na 87.217.650,24 eura, a ugovoreni rok izvođenja iznosi četiri godine.

Prema trenutačnoj dinamici, radovi su otprilike na polovici realizacije, a u sustavu javne nabave vidljivo je i da je nedavno došlo do manje izmjene ugovorenog iznosa. Riječ je o povećanju od 62.921,56 eura. Izmjene su ugovorene 25. veljače ove godine, dok su u Elektroničkom oglasniku javne nabave (EOJN) objavljene mjesec dana kasnije, 25. ožujka.

Što se tiče izvođača radova, valja kazati da je tvrtka Swietelsky dio austrijskog koncerna Swietelsky AG iz Linza i u stopostotnom je austrijskom vlasništvu. Tvrtka se predstavlja kao inženjerska kompanija koja velik dio poslova realizira putem podizvođača.

Na projektu obnove pruge Knin – Zadar podugovaratelj su Pružne građevine, kojima je pripao posao vrijedan 382.510 eura za radove na signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim sustavima.

Prema podacima dostupnima na internetskim stranicama tvrtke, Swietelsky je tijekom posljednjih dvadeset godina sudjelovao u brojnim infrastrukturnim projektima, uglavnom za državne naručitelje.

Na natječaju za obnovu pruge konkurirali su im španjolska Comsa S.A., kineska China Civil Engineering Construction Corporation, turske tvrtke Cengiz İnşaat i Doğuş İnşaat te konzorcij Texo Moliora i turskog Yapı Merkezija. U EOJN-u je navedeno kako je Swietelskyjeva ponuda odabrana kao ekonomski najpovoljnija i najbolje ocijenjena, dok je odbijena samo ponuda kineskog ponuditelja.