Analiza digitalnih navika na kontinentu pokazuje da je sjever Europe gotovo potpuno preselio svakodnevicu u virtualni svijet. Dok pojedine države već uvode stroga ograničenja za maloljetnike, u drugim dijelovima Europe raste otpor prema digitalnim platformama i želja za životom bez njih.
Prema najnovijim podacima Eurostata i Ofcoma za 2025. godinu, europski prosjek korištenja društvenih mreža iznosi 74 posto. Podaci uključuju širok spektar aktivnosti, od izrade profila i objavljivanja sadržaja do komentiranja i aktivnog sudjelovanja u online zajednicama. Analiza pokazuje kako sjeverne zemlje dominiraju digitalnim prostorom, dok je na jugu i u središnjoj Europi primjetna znatno veća suzdržanost.
Sjeverna Europa ističe se kao regija s najvišom stopom digitalne prisutnosti. Danska uvjerljivo prednjači s 90 posto aktivnog stanovništva, a u stopu je prati Norveška s 89 posto. Visoke razine zabilježene su i u Finskoj (81 %) te Nizozemskoj (81 %). Estonija, poznata pod nadimkom “e-Estonija”, bilježi 73 posto, dok Latvija s 79 posto i Litva sa 70 posto također pokazuju visok stupanj tehnološke integracije. Unatoč takvoj razini digitalizacije, vlade poput danske već razmatraju zakonska ograničenja za djecu mlađu od 15 godina kako bi se smanjio utjecaj platformi na najmlađe.
U zapadnom dijelu kontinenta ističe se Ujedinjeno Kraljevstvo s 89 posto odraslih aktivnih na mrežama. Francuska bilježi 71 posto, dok Španjolska i Portugal stoje na 70 posto. Zanimljiv je podatak iz zemalja Beneluksa gdje Nizozemska s 81 posto snažno odskače od Belgije i Luksemburga koji se kreću između 67 i 68 posto.
Zemlje jugoistočne Europe pokazuju neočekivano visoku razinu aktivnosti. Crna Gora se smjestila na visoko peto mjesto s 84 posto, a slijede je Rumunjska s 80 posto, Sjeverna Makedonija sa 78 posto te Srbija sa 76 posto korisnika.
Hrvatska se na ovoj ljestvici nalazi pri samom dnu, na 32. mjestu, s udjelom od 62 posto. Isti postotak bilježi i Slovačka, dok su jedine dvije zemlje s nižom razinom korištenja Njemačka (59 %) i Italija (56 %). Italija bilježi najveći generacijski jaz jer je, unatoč najnižem ukupnom postotku u Europi, više od tri četvrtine talijanskih tinejdžera izjavilo da osjeća ovisnost o svojim pametnim telefonima.
U Njemačkoj je pak zabilježen specifičan društveni trend gdje je gotovo polovica ispitanika tijekom 2025. godine izrazila želju za životom u svijetu koji uopće ne poznaje društvene mreže.
