Samostan sv. Frane dobitnik oznake europske baštine; Nagradu preuzeo gradonačelnik Erlić

Sinoćnjom svečanošću dodjele Europske oznake baštine 2026. proslavljeno je 15 godina ove inicijative.

U Bruxellesu, u Muzeju umjetnosti i povijesti, događaj je otvoren uvodnim govorom Glenna Micallefa, povjerenika za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport.

Na  događaju su se okupili zastupnici Europskog parlamenta, predstavnici europskih institucija, stručnjaci za kulturnu baštinu, dionici i dobitnici nagrada.

Samostan sv. Frane, odnosno Grad Zadar dobitnik je oznake s partnerima u zajedničkoj prijavi pod nazivom “mjesta mira”. Sve nagrađene lokacije, njih 13, ističu se ne samo zbog svog povijesnog značaja, već i zbog svoje predanosti obrazovanju, javnom angažmanu i promicanju europskih vrijednosti, posebno među mlađim generacijama.

“Mjesta mira“ su transnacionalna europska baštinska cjelina koju čini sedam partnerskih lokaliteta iz šest zemalja: Samostan sv. Frane u Zadru (Hrvatska), Park povijesne fontane Kaynardzha (Bugarska), Palača Henriquesa od Alcáçovasa (Portugal), Samostan San Francisco/Povijesni kompleks Alcaices (Španjolska), Kongresna kuća Évora Monte (Portugal), Kuća mira Vasvár (Mađarska) i Dvorac Trencin (Slovačka).

Šime Erlić, gradonačelnik Zadra, obratio se u ime dobitnika, Mjesta mira i Grada Zadra.

“U ovim izazovnim vremenima, ova oznaka i Mjesta mira podsjećaju nas koliko je važno danas sačuvati mir. Povijest nas uči da mir donosi prosperitet, razvoj i rast. U Hrvatskoj i Zadru istinski cijenimo mir jer smo prije samo tri desetljeća imali razorni Domovinski rat. Unatoč tome, Zadar je postao veliki, moderan grad s bogatom kulturnom baštinom. Ali, itekako smo svjesni temelja na kojima su izgrađeni naš grad i Europa. Svjesni smo koliko je bilo važno bilo potpisati Zadarski mirovni ugovor 1358. godine u crkvi sv. Franje. To je bila prekretnica koja je donijela gospodarski, kulturni i politički preporod Dalmaciji, zahvaljujći kojoj se osnovalo naše Sveučilište u Zadru, a od tog vremena datira i škrinja sv. Šime. Sjećanja na bogatu prošlost mogu nam poslužiti kao svjetionik za budućnost.”, kazao je Erlić.

Povjerenik za međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport, Glenn Micallef, govoreći na događaju, rekao je: „Ovih 13 novonagrađenih lokacija utjelovljuje najbolje od onoga što predstavlja Europska oznaka baštine (EHL). One odražavaju bogatstvo naše zajedničke povijesti, a svaka označava važnu prekretnicu u izgradnji angažiranog, informiranog i naprednog društva, ukorijenjenog u europskim vrijednostima koje cijenimo. U vrijeme velikih promjena i poremećaja, baština nas usidrava. Pomaže nam da shvatimo odakle dolazimo, da shvatimo gdje smo danas i inspirira nas da izgradimo zajednicu sutrašnjice. Nikada ne bismo trebali podcijeniti značenje i potencijal ovih lokacija: pomaganje građanima da se povežu sa svojim identitetom i vide svoju zajedničku povijest odraženu u mjestima koja EHL prepoznaje.“

Od svog osnutka, EHL je narastao na 80 lokacija u 23 europske zemlje, tvoreći živi muzej Europe koji odražava i raznolikost njezine povijesti i jedinstvo njezinih vrijednosti. Ove lokacije svjedoče o borbama i postignućima, prošlim sukobima i trajnom miru, utjelovljujući načela ljudskog dostojanstva, demokracije, slobode, jednakosti, vladavine prava i ljudskih prava.

Osim svoje povijesne važnosti, one su dinamični prostori angažmana, nudeći izložbe, radionice, vođene ture, predstave i obrazovne programe osmišljene za poticanje dijaloga i kritičkog promišljanja, posebno među mlađom publikom. Time pokazuju da zajednička europska baština nije statična ostavština, već kontinuirani proces razmjene, interpretacije i obnove.

Oznaka europske baštine inicijativa je Europske komisije, podržana programom Kreativna Europa i provedena u suradnji s državama članicama sudionicama. Od 2011. godine Europska komisija dosljedno podržava razvoj EHL-a kao vodeće inicijative, jačajući vidljivost zajedničke europske baštine i približavajući njezine priče građanima diljem Europe.

Eduardo Basso, predsjednik Europske mreže mjesta mira (ENPP)., govorio je o transnacionalnom lokalitetu koji okuplja sedam mjesta iz šest država članica Europske unije.

Dodijeljena Oznaka europske baštine, za lokalitete mreže „Mjesta mira“ bitno će doprinijeti povećanju vidljivosti unutar ukupne nacionalne i europske kulturno-povijesne baštine, jačanju kulturnog turizma, s naglaskom na kulturu mira.

Nacionalnu pred-selekciju i nominaciju je potaknulo i tijek projekta podržavalo Ministarstvo kulture i medija, s ravnateljicom Uprave za arhive, knjižnice i muzeje Anuškom Deranjom Crnokić. Samostan sv. Frane uz potporu Grada Zadra i Sveučilišta u Zadru i ostalih obrazovnih i kulturnih ustanova od 2012. godine aktivan je član Europske mreže mjesta mira (European Network of Places of Peace:https://placesofpeace.eu/). Ulogu voditelja ovog projekta ima Grad Zadar, a buduće aktivnosti i programe Samostan sv. Frane provodit će zajednički u suradnji s Gradom Zadrom i Sveučilištem u Zadru, o čemu su ranije potpisali i interni sporazum s ciljem promoviranja kulture mira i promicanja povijesti i kulturne baštine.

U Hrvatskoj su tri nositelja Oznake europske baštine: uz transnacionalnu mrežu „Mjesta mira“ sa Samostanom sv. Frane u Zadru, nositelji te oznake su i Muzej krapinskih neandertalaca s nalazištem Hušnjakovo (od 2016.) i Muzej vučedolske kulture ( od 2022. godine).