Bilo je za pretpostaviti da bi tema kao što je gospodarenje otpadom bila itekako zanimljiva našim sugrađanima, pogotovo nakon početka rada Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje, jer se o tome gotovo svakodnevno raspravlja i komentira. No, izgleda da smo se prevarili jer je današnja javna tribina, organizirana baš s tom temom, u Veliku vijećnicu Grada Zadra privukla tek nekolicinu posjetitelja.
Naime, takav smo prizor danas zatekli u tom prostoru gdje smo znali svjedočili daleko većoj popunjenosti kad su neke druge teme bile u pitanju. Ovog puta bili su tek predstavnici Grada Zadra i tvrtke Eko d.o.o.
Čini se da je gospodarenje otpadom, odnosno znanje o istom, još uvijek nešto o čemu će se radije pisati i komentirati po društvenim mrežama nego li doći i poslušati prezentaciju jedne stručnjakinje u području gospodarenja otpadom kao što je dr.sc. Aleksandra Anić Vučinić, koja je već gostovala u Zadru.
Prava šteta jer je njezina prezentacija bila izuzetno zanimljiva i prilagođena laicima, objašnjeni su detalji važnosti odlaganja, posljedicama koje snosi država ako isto ne provodi, a jedna od njih je da Hrvatska plaća 800 eura po toni nereciklirane plastike. Nadalje, pojašnjeni su i razlozi zašto su se dogodila poskupljenja usluga odvoza, kao i to što uopće radi CGO, za kojeg je predavačica rekla da imamo sreću da se otvorio.
Inače, Anić Vučinić radi na Geotehničkom fakultetu, predaje inženjerstvo okoliša, profesorica je preko 20 godina i bavi se otpadom. Osim toga, predsjednik je Hrvatske udruge za gospodarenje otpadnom, a nedavno je postala članom Borda, najveće svjetske organizacije za gospodarenje otpadom.
– Velika većina Hrvata to gleda plošno. Znači, ne razumije dubinu da je danas otpad zaista postao jedna vrlo kompleksna problematika s nizom faktora koji utječu na cjelokupni sustav. Ja sam radila istraživanje na studentskoj populaciji koja je pokazala da je izrazito mali broj studenata, pa čak i tehničke struke za koje očekujete da razumiju sustav, da je izrazito niska razina znanja o cjelovitom sustavu. Znači, sporadične stvari se znaju, ali cjelovito ne, a otpad da biste u potpunosti razumjeli, znači, morate znati cijeli tok od početka do kraja, komentirala je još uvijek nisku razinu znanja o važnosti i procesu odlaganja otpada.
Obzirom na toliku razinu neznanja o odlaganju otpadom, Anić Vučinić predlaže kako je podići.
– Znači, osnovnoškolstvo prvo, pa društvene veze koje imaju izuzetno veliku moć. I mislim da su one danas alat koji je potrebno čak više koristiti nego školu, da se može puno dalje i dublje doprijeti. Međutim, naravno nisu uvijek takvi sadržaji interesantni, ali jednom dugotrajnom sustavnom edukacijom mislim da možemo dizati razinu. Opet, nekakva istraživanja su pokazala da, uz edukaciju, znači recimo, stupanj odvojenog prikupljanja razumijevanja da to moraš napraviti raste sa edukacijom, znači od 3 do 5 posto godišnje moguće dizati do jedne određene razine, recimo do 60 posto, ali definitivno postoji jedno ogromno nerazumijevanje, što to znači, pogotovo za ovo područje. Tu bih se osvrnula možda na Zadar kao turistički grad. Količine otpada povećavaju se do deset puta tijekom ljetnih mjeseci, a vi morate osigurati infrastrukturu. Infrastrukturu, kad kažem, znači morate imati dostatan broj kamiona da u jednom mjesecu, srpnju i kolovozu, sakupite svu količinu otpada koja se proizvede. Međutim, ne možete u 9. i 10. mjesecu te ljude otpustiti, znači oni moraju bi zaposleni tijekom cijele godine da bi se građenima mogla pružiti kvalitetna usluga. To je samo jedan aspekt troškova koji su inkorporirani u cijenu i to je ono što plaćate jer ste turistički grad. Podaci iz 2024. Izvješća o komunalnom otpadu, govori da je udio od 23 posto otpada je udio iz turizma.
Anić Vučinić tijekom svog predavanja spomenula je, dakle, i zašto rastu cijene usluga odvoza i odlaganja otpada.
– Zato što nije isto ako odlažete na odlagalište gdje ste do sada odlagali, koje onečišćuje tlo, zrak, vodu i košta 30 eura. Kada dođete u jednu centar koji košta između 100 i 200 euro da bi se otpad obradio po pravilima struke, po zahtjevima direktive i uz ispunjenje ciljeva koje morate ispuniti, tada to košta, to ne može biti jeftino kada vi imate tako infrastrukturu, pojasnila je.
Cijelu njezino izlaganje možete poslušati u nastavku:
