Hrvatska će ove godine biti prisiljena uvoziti više krumpira nego ranijih godina.
Razlog? Loša sezona. Suša u razdoblju kad je krumpiru trebalo najviše vlage. A većina naših proizvođača ovisi o božjoj volji, kako bi rekli u Gruntovčanima, jer nemaju sustave navodnjavanja.
Proteklih pet godina sve je manje površina pod krumpirom, pa je i sve veći pad proizvodnje. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, danas smo na oko 130.000 tona krumpira godišnje, što je gotovo 25 posto manje nego tijekom 2020. godine.
Najviše krumpira proizvede se na području Međimurja gdje je tom kulturom zasijano oko 2000 hektara zemljišta. To je otprilike 35 posto svih površina pod krumpirom u Hrvatskoj. No, i njih je poogodila suša, pa će godina biti slaba.
Podaci Ministarstva otkrivaju i kako smo tijekom 2023. godine proizveli tek 47 posto vlastitih godišnjih potreba za krumpirom. Sve drugo morali smo uvoziti, prije svega iz zemalja EU koje nam redovito isporučuju svoje tržne viškove.
Tako će, po svemu sudeći, biti i ove godine. Jer Hrvatska – očito je – ni krumpir ne zna proizvoditi. Pa ćemo onda morati jesti poljski, francuski, egipatski, ciparski. I čuditi se zašto je ta gomoljasta namirnica odjednom tako skupa.
Prema podacima tržišnog informacijskog sustava Ministarstva poljoprivrede, protekli je tjedan cijena kilograma krumpira na hrvatskim tržnicama dosezala i 3 eura. Lani u istom, 43. tjednu u godini najviša je cijena bila 2 eura, piše portal Danica.hr.

