Širenje afričke svinjske kuge zabrinjava javnost, uglavnom zbog gospodarskih gubitaka u svinjogojstvu. Od početka 2025. ubijeno je više od 4000 svinja, a u tijeku je usmrćivanje još 12 000. Svakodnevno se pojavljuju nova žarišta među domaćim i divljim svinjama, koje će odstrijeliti lovci, pa broj žrtava samo raste.
Ubijamo ih iako su pametne i osjećaju
Dok slušamo o milijunskim ekonomskim gubicima, iz udruge Prijatelji životinja ističu da se zaboravlja da svinje nisu samo statistika, već se radi o tisućama izgubljenih života: „Javljaju nam se građani, šokirani prizorima odvoženja leševa svinja i masovnosti usmrćivanja. Ne morate biti vegan da shvatite da je riječ o tragediji koja se ne može izraziti u novcu. Jednako je okrutna činjenica da, i bez afričke svinjske kuge, u Hrvatskoj se, samo u klaonicama, svakoga dana ubije oko 3000 svinja. Te žrtve nećemo vidjeti na televiziji, ali njihova patnja jednako je stvarna. Svaka od tih ubijenih životinja posjeduje svijest, ima svoj karakter, reagira na bolne podražaje, voli svoj život i iznimno pati kada joj ga oduzmemo. Moramo uključiti etiku u traženje rješenja!” upozorava Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u Udruzi.
Pojašnjava da su svinje društvene životinje koje znanstvenici smatraju inteligentnijima od pasa, koje imaju jako dugotrajno pamćenje, sanjaju, prepoznaju vlastita imena, uče „trikove” za nagradu poput sjedenja, uživaju u slušanju glazbe, igranju s nogometnim loptama i masažama, mogu čak igrati videoigre i vode društvene živote složenosti ranije zabilježene samo u primata. Osim toga, svinje osjećaju strah, bol, patnju te pri velikoj prenapučenosti pokazuju izraženu socijalnu dominaciju, zbog čega često na liniju klanja dolaze redoslijedom onako kako su zajednički živjele u skupini tijekom uzgoja.
Uzgoj radi hrane šteti i životinjama i ljudima
„Cjelokupni život svinja svodi se na odvratne uvjete uzgoja, stalni krug prisilnog razmnožavanja umjetnom oplodnjom i zatočeništva, prerano odvajanje praščića od majki, rezanje repova i zuba te kastracije bez ikakvih sredstava za ublažavanje bolova. Prirodno besprijekorno čiste, prisiljene su živjeti u vlastitom izmetu i bljuvotini. Ekstremno pretrpavanje, loša ventilacija i prljavština uzrokuju širenje bolesti, zbog čega dobivaju goleme količine antibiotika, no mnoge ipak umru od infekcija. Neovisno u kojem tipu uzgoja svinje žive, na kraju sve završavaju život nasilnom smrću u klaonicama”, ukazuje Klopotan Kačavenda.
No uzgoj životinja radi hrane nije štetan samo za životinje: „Kao udruzi za zaštitu životinja, apsolutno nam je zastrašujuća i neprihvatljiva činjenica da se životinje, i to još toliko slične čovjeku, uzgajaju za hranu i kolju. Meso koje ljudi jedu nije hrana, već koktel hormona, antibiotika, gnojnih upala, tumora i kolesterola. Potpuno je jasno da uzgoj i klanje životinja ne donose ništa dobro ni životinjama ni ljudima.”
Održiva rješenja umjesto patnje i bolesti
To je još prije 10 godina potvrdila i Svjetska zdravstvena organizacija objavivši da prerađeno meso poput kobasica, slanine i šunke uzrokuje rak. Već 50 grama prerađenog mesa dnevno, dakle, oko dvije kriške slanine, povećava rizik od raka debelog crijeva za čak 18 posto. Općenito, visok udio životinjskih proteina u prehrani značajno povećava rizik od bolesti srca, dijabetesa tipa 2 i određenih vrsta raka.
Stoga Prijatelji životinja poručuju da uzgoj svinja nije nužan ni nezamjenjiv: „Dugoročno rješenje krize s afričkom svinjskom kugom je preusmjeravanje na uzgoj biljnih namirnica poput graha, leće i slanutka, koji pružaju sve potrebne nutrijente, ali bez patnje životinja, rizika od bolesti i ekološkog razaranja. Tako s mnogo manje uloženih resursa možemo proizvesti znatno zdraviju i kvalitetniju hranu. Zašto čekati novo izbijanje bolesti i masovna ubijanja životinja kada već sada možemo odabrati održiv, zdrav i etičan put?”