Hrvatsku čeka nova mogućnost ozakonjenja bespravno sagrađenih objekata koji su izgrađeni do 21. lipnja 2011. Kako je istaknula državna tajnica u Ministarstvu prostornog uređenja Dunja Magaš, ne radi se o novom valu legalizacije, nego o trajnoj mogućnosti da vlasnici tih objekata podnesu zahtjev pod istim ili sličnim uvjetima kao i u razdoblju od 2012. do 2013.
– Tada je podneseno je preko 900.000 zahtjeva, a riješeno oko 870.000. Jedan zahtjev ne znači nužno i jednu zgradu, jer na parceli može biti više objekata koji čine funkcionalnu cjelinu, pojasnila je Dunja Magaš. Dodala je da će se zahtjevi podnositi uz iste priloge kao i do sada, ali s određenim ograničenjima, od kojih će neka sada biti i pojačana, donosi HRT.
Moguće je ozakoniti samo objekte izgrađene do 21. lipnja 2011., odnosno one koji su vidljivi na ortofotosnimkama Državne geodetske uprave iz te godine. Ako to nije moguće nedvojbeno utvrditi, mogu se koristiti druga dokazna sredstva, uključujući vještačenja. Magaš je odbacila percepciju da se ovom odlukom nagrađuje ilegalna gradnja.
– Neki građani nisu znali da im je građevina bespravna, neki nisu imali financijskih mogućnosti za legalizaciju, a mnogi su nekretnine naslijedili i ne mogu ih koristiti, darovati, staviti hipoteku ili otvoriti obrt, rekla je.
Ne mogu se legalizirati objekti na pomorskom i vodnom dobru, u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i drugim zaštićenim područjima, kao ni oni izgrađeni za namjene koje nisu u skladu s prostornim planom.
– Ne mogu se ozakoniti zgrade unutar povijesnih cjelina bez potvrde Ministarstva kulture, niti kontejneri, kamp kućice ili mobilni domovi. Ovim izmjenama uvodimo i zabranu legalizacije objekata u koridorima postojeće i planirane infrastrukture, kako bi se izbjegla obveza države da plaća naknadu za uklanjanje – pojasnila je Magaš.
Dunja Magaš istaknula je da unatoč mogućnostima legalizacije bespravnih objekata, postupci rušenja i dalje traju.
– Krajem godine donijeli smo izmjene Zakona o građevinskoj inspekciji kojima smo dali veće ovlasti komunalnim redarima, uključujući obustavu građenja i uvođenje većih novčanih kazni. Građevinskih inspektora u Hrvatskoj ima oko 60, a komunalnih redara više od 800, pa zajedničkim djelovanjem brže utvrđuju je li građevina bespravna – rekla je Magaš.
Prema izvješću građevinske inspekcije, u razdoblju do 2024. provedeno je više od 30.000 nadzora, izdano preko 11.000 rješenja o obustavi građenja i uklanjanju objekata, uklonjene su 2.063 građevine, a izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 15 milijuna eura.
Magaš je pojasnila da bespravna gradnja može imati više oblika – od izgradnje bez građevinske dozvole do odstupanja od glavnog projekta: “Najgora je ona protivno prostornim planovima, a posebno izvan građevinskih područja jer to predstavlja najveću devastaciju prostora”.
Velike novčane kazne jedan su od ključnih alata prevencije. Za fizičke osobe kazne se kreću od 4.000 do 20.000 eura, a za pravne od 6.600 do 66.000 eura. Uz to slijede prekršajne i kaznene sankcije.
– Ako se gradi u zaštićenim dijelovima prirode, pokreće se i kazneni postupak. Građevinski inspektori u proteklom su razdoblju podnijeli oko 250 kaznenih prijava, a kazna zatvora kreće se od šest mjeseci do pet godina, rekla je Magaš.
Magaš je ponovila da izmjene zakona ne uvode novi val legalizacije, nego trajnu mogućnost za ozakonjenje objekata izgrađenih do 21. lipnja 2011..
– Sve iza tog datuma nema i neće imati mogućnost legalizacije. Bespravna građevina može biti i ona izgrađena uz građevinsku dozvolu, ali s odstupanjima od glavnog projekta, poput promjene fasade ili dodavanja prozora. Postupak je jednostavniji, no da bi se dobila uporabna dozvola, sve mora biti u potpunosti usklađeno s glavnim projektom, pojasnila je.
Dodala je da odstupanja u zakonitom građenju smiju biti najviše 30 centimetara, a da bi se nekretnina mogla prodati ili staviti pod hipoteku, uporabna dozvola je nužna.
Izmjene zakona usklađene su s jedinicama lokalne samouprave, koje najbolje poznaju stanje na terenu.
– Krajem prošle godine promijenili smo Zakon o građevinskoj inspekciji, dajući veće ovlasti komunalnim redarima da obustavljaju gradnju i o tome obavještavaju građevinsku inspekciju, koja nastavlja postupak i izriče visoke kazne. Gradovi i općine mogu brzo reagirati jer svakodnevno obilaze teren, a zakoni se izrađuju u suradnji s Udrugom gradova i općina, istaknula je Magaš.
