Tijekom protekle godine više od 93 milijuna ljudi u Europskoj uniji bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. To je 21 posto stanovništva.
To znači da su živjeli u kućanstvima koja su imala barem jedan od tri rizika od siromaštva i socijalne isključenosti: rizik od siromaštva, tešku materijalnu i socijalnu deprivaciju te život u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada, ističu u Europskom statističkom uredu.
U usporedbi s pretprošlom godinom, došlo je do blagog smanjenja od 0,3 posto (predlani je u riziku od siromaštva bilo 94,6 milijuna osoba). Najgora je situacija u Bugarskoj u kojoj je 30,3 posto ljudi u riziku od siromaštva, te Rumunjskoj (27,9 posto).
Hrvatska je na devetom mjestu od 27 zemalja članica EU s udjelom od 21,7 posto, što znači da 810.000 stanovnika teško živi. No, zabrinjava trend: predlani je u našoj zemlji bilo 20,7 posto, a tijekom 2022. godine 19,9 posto takvih osoba.
To je zapravo postotak osoba koje imaju raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva koji je za jednočlano kućanstvo u Hrvatskoj lani iznosio u prosjeku 617 eura, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece ukupno oko 1300 eura.
Situacija je najgora u Panonskoj Hrvatskoj koja obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju. Tu je lani čak 31 posto ljudi bilo u riziku od siromaštva.
Samo za Slavoniju se procjenjuje kako u riziku od siromaštva živi čak trećina stanovnika! Za Jadransku Hrvatsku taj je udjel iznosio 22,9 posto, za Grad Zagreb 11,1 posto, a za Sjevernu Hrvatsku 18,3 posto, navodi se u anketnim podacima Državnog zavoda za statistiku, a donosi Danica.hr.
