Procjene govore da u Hrvatskoj živi više od 700.000 osoba sa šećernom bolešću, a broj oboljelih stalno raste i sve češće pogađa mlade i djecu, upozorili su stručnjaci u srijedu na obilježavanju Hrvatskog dana šećerne bolesti, 14. svibnja.
“Imamo oko 450.000 registriranih sa šećernom bolešću, ali se procjenjuje da ih je ukupno više od 700.000. Svake godine imamo između 30.000 i 35.000 novih slučajeva”, izjavio je predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Dario Rahelić na konferenciji za novinare na Cvjetnom trgu u Zagrebu, javljaju agencije.
Upozorio je da se bolest sve češće javlja kod mladih, čak i kod djece, što je posljedica nezdravog načina života – pretilosti, neredovite prehrane i premalo kretanja.
Naglasio je i važnost pravovremene dijagnoze i liječenja, jer šećerna bolest često ne pokazuje simptome dok ne dođe do ozbiljnih komplikacija.
“Dijabetes utječe na sve organske sustave – od srca i krvnih žila do bubrega i vida. Često pacijenti doznaju za bolest tek nakon što dožive srčani ili moždani udar”, upozorio je.
Iznio je i podatak kako više od 20 posto proračuna HZZO-a odlazi na liječenje šećerne bolesti, od toga čak 88 posto na liječenje kroničnih komplikacija.
Na Cvjetnom trgu održana je javnozdravstvena akcija o važnosti prevencije dijabetesa i ranog otkrivanja bolesti. Građani su tom prigodom mogli obaviti besplatna mjerenja glukoze u krvi, krvnog tlaka i indeksa tjelesne mase, te dobiti stručne savjete dijabetologa, nutricionista i kineziologa.
Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Tomislav Benjak potvrdio je da broj oboljelih raste i da su procjene o više od 700 tisuća oboljelih realne.
“Prema registru imamo oko 400.000 dijagnosticiranih, a analiza baze podataka iz europskog projekta dala je brojku od 450.000. No, rezultati preventivnih pregleda koje HZJZ provodi od studenog prošle godine pokazuju da šest posto starijih od 40 godina ima šećernu bolest, a da to ne zna. To dodatno potvrđuje da značajan broj ljudi živi s dijabetesom bez dijagnoze”, rekao je.
Predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva Manja Prašek upozorila je i na problem doplata za modernu terapiju. “Iako su djeci dostupni senzori i inzulinske pumpe, nažalost se mnoge sofisticirane opcije moraju nadoplatiti. Za dijabetes tipa 2 također postoje vrhunski lijekovi, ali oni i dalje nisu potpuno pokriveni osiguranjem. To mnogim starijim osobama predstavlja problem”, upozorila je.
U ime Grada Zagreba, potporu akciji dala je pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Mirela Šentija Knežević.
Istaknula je da u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti odnedavno djeluje i endokrinološka ambulanta, u domovima zdravlja otvorena su dijabetološka savjetovališta, a programi poput “zelenog recepta” omogućuju stručne savjete nutricionista i kineziologa.
Hrvatski dan šećerne bolesti obilježava se 14. svibnja, odlukom Hrvatskog sabora iz 2022. godine, kao nacionalni datum posvećen borbi protiv ove sve prisutnije kronične nezarazne bolesti.
Događanje na Cvjetnom trgu organiziralo je Zagrebačko dijabetičko društvo u suradnji s Gradom Zagrebom, HZJZ-om, Specijalnom bolnicom za plućne bolesti, Studentskom sekcijom za endokrinologiju i dijabetologiju te Hrvatskim društvom za dijabetes i bolesti metabolizma.