U protekle tri godine značajno su pale cijene žitarica u Hrvatskoj i na drugim tržištima.
Prema podacima tržišnog informacijskog sustava Ministarstva poljoprivrede, prosječna veleprodajna cijena tone pšenice standardne kvalitete na našem je tržištu lani iznosila 191 euro (0,19 eura/kg), što je 40 posto manje od rekordne 2022. kad je cijena iznosila 323 eura (0,32 eura/kg), donosi Danica.hr.
Istodobno, prosječna veleprodajna cijena kilograma glatkog brašna stajala je lani oko 0,37 eura, što je 30 posto manje od rekordne 2022. kad je isto brašno u Hrvatskoj koštalo 0,52 eura. Cijena oštrog brašna pak u referentnom je razdoblju pala za 22 posto.
pratite besplatno naše kanale
- Važne vijesti odmah na mobitel
- Ekskluzivni sadržaj
- Bez spama - samo bitno
- Najvažnije vijesti dana
- Interaktivne ankete
- Vijesti izravno u inbox
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, štruca bijelog kruha (400-700 g) u prosjeku je u rujnu 2022. godine (u godini rekordnih cijena pšenice i brašna) stajala 1,27 eura. Danas košta oko 1,40 eura, odnosno desetak posto više!
Kruh je u Hrvatskoj u proteklih pet godina poskupio za prosječnih 60-ak posto, otkrivaju podaci Europskog statističkog ureda i po tome smo u skupini najgorih u EU. U Italiji je u istom razdoblju kruh poskupio za 26 posto, Austriji 32 posto, Sloveniji 36 posto, Srbiji 39 posto.
No, pekarske tvrtke u Hrvatskoj ostvarile su predlani rekordnu dobit, najvišu u povijesti. Ukupna neto dobit tvrtki iznosila je blizu 52 milijuna eura, što je čak pet puta više nego tijekom 2022. godine.
Prema prihodima, među top 10 najvećih pekarskih tvrtki su Mlinar Zagreb, Pan-pek Zagreb, Pekar Tomo Vinkovci, Pekar d.o.o. Vinkovci, Klara Zagreb, Robin Križevci, Bobis Split, Pekara Dubravica Zagreb, Don don Donja Zelina i Babić pekara Split.
Prema zaradi, najvišu neto dobit predlani su imali Pekara Dubravica (3,7 milijuna eura), Bobis (3,66), Don don (3,5), Mlinar (3,3) i Klara (2,7).
S druge strane, prodaja pekarskih i slastičarskih proizvoda u maloprodaji tijekom 2023. je iznosila oko 726 milijuna eura, što je oko 3 posto manje nego godinu ranije. A dobit, zanimljivo, pet puta veća. Što se dogodilo?
Pa to da pekarima nije palo na pamet da snize cijene svojih proizvoda nakon što su im cijene ključnih sirovina – pšenice i brašna – drastično pale od rekordne 2022. godine. Ne samo da nisu spustili cijene kruha i peciva, već su ih još i digli pravdajući to cijenom energenata i rastom troškova plaća.
To je, dakako, samo mazanje očiju potrošačima, a ne ozbiljno opravdanje. Ili lov u mutnom, kako znamo često reći. Bit će svakako zanimljivo vidjeti poslovne rezultate pekarskih tvrtki za prošlu godinu, koji će uskoro biti javno objavljeni.
