– Učenici su i dalje dužni doći u školu, rekla je na konferenciji za medije državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić u tijeku drugog tjedna cirkularnih štrajkova nastavnika u školama i na fakultetima.
Unatoč tome što učenici dolaze u školu na dane štrajka, negdje se zbog većeg broja štrajkaša regularna nastava nije mogla održati. Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs je komentirao da, ako se štrajkovi nastave i nakon Uskrsa i proljetnih praznika, da je vrlo vjerojatno da će se sati na neki način morati nadoknađivati, donosi portal Srednja.hr.
– Za sada smo, što se tiče nastavne godine, još uvijek relativno povoljnoj, odnosno komotnoj poziciji. Kada se ovi štrajkovi završe, to su dva dana izgubljene nastave u onim školama gdje nastave nije bilo i gdje je izvođena djelomično. To se još uvijek u okviru postojećeg školskog kalendara može nadoknaditi. Međutim, ako štrajk bude trajao dulje vremena i djeca budu uskraćena za dulji period, kroz više dana koji se ne mogu pokriti predviđenim školskim kalendarom, razmotrit ćemo druge mogućnosti. Ali to ćemo vidjeti, izjavio je ministar Fuchs.
Treći cirkularni štrajk održao se u ponedjeljak u zapadnom dijelu Hrvatske. Prema preliminarnim podacima sindikata, u štrajku je sudjelovalo oko 3.900 zaposlenika. No, kao i nakon svakog održanog štrajka, MZOM je iznio manju brojku. Prema njihovim podacima u Slavoniji je u štrajku sudjelovalo ukupno 2.357 djelatnika. To je 20,69 posto djelatnika osnovnih, srednjih škola, ustanova visokog obrazovanja te znanosti. Od toga, 728 djelatnika ili 11,62 posto štrajkalo je u osnovnim školama, 1.576 djelatnika tj. 50,22 posto štrajkalo je u srednjim školama i 53 djelatnika, odnosno 2,38 posto štrajkalo je u visokom obrazovanju i znanosti. Tvrde da je u svim dosadašnjim cirkularnim štrajkovima u 12 županija štrajkalo ukupno 13,23 posto manje zaposlenika nego 19. ožujka 2025.
– Ja se nadam da će ovaj štrajk završiti. Nadam se, kada ovi cirkularni štrajkovi završe, da sindikati neće raditi neke velike štrajkove. Mislim da za to nema razloga. Poruka koju šalju sindikati je da je potreban razgovor oko, između ostaloga, osnovice. Pregovori za osnovicu kreću za otprilike mjesec dana, što je negdje krajem svibnja. To je pravo mjesto gdje se o tome može razgovarati i mislim da je najpametnije da se tako i postupi kako bi se nastavna godina odradila do kraja, odnosno onako kako je to školskim kalendarom i predviđeno, poručio je ministar Fuchs.
Ministar je naglasio da povećanje osnovice koju traže nastavnički sindikati ne može vrijediti samo za osobe zaposlene u školama i na fakultetima, već bi se onda osnovica morala povećati svim zaposlenicima u javnom i državnom sektoru. To bi značilo da bi se plaće povećale i na onim radnim mjestima za koje nastavnički sindikati u štrajku tvrde da su ‘neopravdano’ dobili veće povećanje plaća i koeficijenata u odnosu na osobe zaposlene u obrazovanju.
– Naravno da postoji mogućnost preispitivanja samog štrajka, međutim mi to u ovom trenutku ne pokrećemo jer formalno pravno je štrajk pokrenut oko osnovice i to je bio predmet razgovora na mirenjima. Prema tome, nećemo pokretati ispitivanje zakonitosti ovog štrajka, rekao je Fuchs.
Podsjetimo, nastavnički sindikati u štrajku, odnosno Sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, najavili su veliki prosvjed koji će se održati nekada nakon proljetnih praznika. Točan datum još nije poznat, ali sve se vrti oko 25. travnja. Osim nastavnika, na ulice izlaze i još jedni djelatnici odgoja i obrazovanja i to već ove subote 12. travnja, a to su odgojitelji i djelatnici u vrtićima.
Traže da se poštuje novi zakon kojim je propisano da plaća odgojitelja u vrtićima ne može biti manja od najmanje plaće nastavnika u osnovnoj školi, ali to mnogi osnivači vrtića, dakle gradovi i općine, ne poštuju. Traže primjenu državnog pedagoškog standarda u svim segmentima, sigurnost za svako dijete u vrtiću, dostojanstvene uvjete u kojima je moguće provesti odgojno-obrazovni rad te da se uklone preopterećenja do kojih dolazi zbog kršenja zakona. Žele i da se uvažava mišljenje struke kod donošenja važnih zakona, da se zanimanje odgojitelja ponovno učini atraktivnim kroz poštivanje zakona i rada u korektnim uvjetima rada. Oko svega toga obratili su se i MZOM-u.
– Ministarstvo je odradilo ono što je u ingerenciji Ministarstva, a to je da je pružen zakon koji je odredio kakve plaće odgojitelja moraju biti. Adrese gdje se traži zakonsko pravo su osnivači, odnosno gradovi i općine koje imaju vrtiće. Ministarstvo nema mehanizam kako to raditi. To je nešto što se odnosi na neke druge organe. Što se tiče broja stručnog ili nestručnog pokrivenog kadra odgojitelja u vrtićima, opet je MZOM odradio ono što se tražilo. Od Sveučilišta smo tražili da povećaju kvote upisa za odgojitelje i omogućili smo cijeli sustav prekvalifikacije učitelja iz osnovnih škola koji se žele prekvalificirati za odgojitelje. Idemo ka tome da imamo što veći broj stručnih i kvalitetnih odgojitelja. Sigurno ima i nestručnih ljudi u vrtićima, ali to je nažalost rezultat toga da kvalificiranih nema dovoljno i radimo sve da se njihov broj poveća, poručio je odgojiteljima pred prosvjed ministar obrazovanja.