Europska komisija je predstavila strategiju za pripravnost Europske unije u slučajevima prirodnih katastrofa, kibernetičkih napada, geopolitičkih kriza i poziva građane da osiguraju nužne zalihe za najmanje tri dana.
Takvo stvaranje zaliha je već uobičajena praksa u nekim skandinavskim zemljama. A koliko su spremni hrvatski građani i u kakvom su stanju hrvatska atomska skloništa provjerio je Borna Šmer za N1.
Njih je u Hrvatskoj oko 2000 i mogu primiti oko 360.000 građana, što je niti deset posto hrvatskog stanovništva. Nije to jedini problem…
pratite besplatno naše kanale
- Važne vijesti odmah na mobitel
- Ekskluzivni sadržaj
- Bez spama - samo bitno
- Najvažnije vijesti dana
- Interaktivne ankete
- Vijesti izravno u inbox
Atomska skloništa trebaju prostoriju za filtroventilaciju i uređaj koji upravo tome i služi. Međutim u hrvatskim sklopništima on je zastario i trebalo bi ga temeljito obnoviti, odnosno zamijeniti. Međutim firma koja to radi više ne postoji. S druge strane, u slučaju nestanka električne energije tu su i ručni generatori pomoću kojih bi se u samim skloništima generirala struja.
“Trebala bi biti aktivna u roku od 24 sata. Činjenica je da su to skloništa koja su sagrađena tijekom 80-ih i da je oprema zastarjela”, kazao je Goran Šarić, savjetnik za zaštitu, spašavanje i obrambene pripreme.
Skloništa su uglavnom zapuštena nakon što su 2015., izmjenama Zakona o civilnoj zaštiti, ukinuti pravilnici o njihovom održavanju.
“To se učinilo s objašnjenjem da je Hrvatska članica NATO-a pa joj ne prijeti ratna opasnost, napad iz zraka ili artiljerijski napad. Tako da se skloništa stavlja praktički van zakonske regulative. Može se reći da su time pomalo zaboravljena”, dodao je Šarić.
Mnoga su tako postala poslovni prostori, a neka poput jednog tunela iz doba Italije služe za razne namjene pa tako i izložbene.
Tri četvrtine skloništa nalazi se u 14 gradova. Prednjači Zagreb u čija skloništa može stati oko 170.000 građana. No, u slučaju potrebe, građani se mogu skloniti i u podzemne garaže, podrumske ili slične prostorije bez otvora.
Europa kaže “Građani, u slučaju opasnosti, moraju biti spremni za samodostatnost najmanje 72 sata.” Po onoj staroj “ništa nas ne smije iznenaditi” pitamo se što to točno znači…
“Hrana bi trebala biti u principu dugotrajna hrana, konzervirana hrana, koja će moći se koristiti recimo to tako za jedan duži vremenski period. Govoreći od nekakvog tranzistora koji će raditi na na baterije i ne zaboraviti, naravno, gotovinu”, ističe Dario Gauš, načelnik Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije.
Prije svega, treba ostati “hladne glave”, no koliko je zapravo Hrvatska ugrožena? Vojni analitičar Ivica Mandić smatra da od nuklearnog rata nema straha, a briselska su upozorenja samo pokazatelj da se Europa napokon budi iz dubokog sna.
“Nije riječ o nuklearnom ratu, ni govora. Riječ je o bilo kakvoj krizi koja bi se mogla pojaviti. Sad kad se sjetimo, posebno poplavnih područja u Hrvatskoj, onda idemo napraviti sve to što nam treba”, mišljenja je Mandić.
Na sličnom je tragu i umirovljeni general Marinko Krešić koji je gostujući na N1 ponovio kako mjesta za nervozu nema, ali da puhanje na hladno nije uvijek nužno loše…
“Ako ništa, zbog elementarnih nepogoda trebali bi imati dva do tri dana da smo sigurni, da možemo otići jer nikad ne znate kad vam to treba. Treba zapravo samo mlade educirati zbog samozaštite”, izjavio je.
Dakle, bez panike. Ali, već bi danas trebalo ozbiljno razmisliti o tome koliko smo spremni na sutrašnje neizvjesnosti.
