Društvo prijatelja parka Žmirići objavilo je alarmantne podatke o ekološkim posljedicama rekonstrukcije raskrižja na Žmirićima, koja se privodi kraju.
Prema njihovoj analizi, u procesu izgradnje srušeno je čak 611 stabala raznih vrsta, dok je dodatnih 17 stabala trajno oštećeno i osuđeno na propadanje.
Prvotne procjene govorile su o 11 stabala koja će morati biti uklonjena zbog sigurnosti u prometu, no stvarnost se pokazala daleko gorom.
Aktivisti Društva prijatelja parka Žmirići priznaju da nisu bili svjesni koliko je prostora potrebno teškoj mehanizaciji za izvođenje radova te izražavaju razočaranje i zabrinutost zbog nesagledivih posljedica za lokalni ekosustav.
Posebno ih zabrinjava mogući nastavak urbanizacije ovog područja, uz upozorenje da bi izgradnja osnovne škole mogla poslužiti kao paravan za daljnju stambenu izgradnju.
Istovremeno, i dalje tvrde da bi denivelirani kružni tok bio sigurnije i ekološki prihvatljivije rješenje.
U nastavku prenosimo cijeli tekst objavljen od strane Društva prijatelja parka Žmirići:
“Ne tako davno, prije dvije godine, predstavnik Društva prijatelja parka Žmirići javno je komentirao izgubljenu bitku sa gradskom upravom i “Hrvatskim cestama” oko rekonstrukcije raskrižja na Žmirićima izjavom da ne treba plakati za prolivenim mlijekom. Naime u javnoj raspravi održanoj sada daleke 2014. godine kao predstavnik građanske inicijative iznio je protuprijedlog da se rekonstrukcija navedenog raskrižja provede kao denivelirani dvotračni kružni tok. Prijedlog je u dvije kratke rečenice od strane investitora “Hrvatske ceste” d.o.o. i izvođača plana odbijen kao neprikladan i neizvediv te se prihvatilo arhitektonsko rješenje tvrtke D & Z d.o.o., Zadar – koje je ovih dana pri kraju sa izvedbom.
Prije, tokom i za vrijeme planiranja i izvedbe rekonstrukcije raskrižja na Žmirićima predstavnici Društva prijatelja parka Žmirići bili su u kontaktu sa Upravnim odjelom za Prostorno uređenje i graditeljstvo grada Zadra.
U raspravi oko zadiranja u k.č 228/11 k.o. Zadar koja se dijelom naslanja na ulicu Put Nina, a u naravi je Zabavno rekreacijski park prema projektu arh. Ante Uglešića, pojašnjeno nam je da će dio parka veličine 2.681 m2 ostati zaliven asfaltom i betonom. Znali smo da na toj površini ima 11 velikih stabla što alepskog bora, što Ďmpresa. Mišljenja smo bili, kako se radi o sigurnosti u prometu svih građanki i građana grada Zadra i šire, da srušenih jedanaest stabla nije visoka cijena koju park treba platiti za izgradnju novog i sigurnijeg raskrižja. Ujedno, smatrali smo da gubitak 3,68 % zelene površine također nije visoka cijena za sigurnost ljudskih života.
Nažalost, tek prilikom izvedbe radova vidjeli smo u kakvoj smo zabludi bili. Građevinskoj operativi, tim teškim strojevima, treba puno više prostora nego što je na papiru nacrtano. To znaju svi građevinski inženjeri, a sada znamo i mi ekološki aktivisti.
Samo na području Parka Žmirići koji je od iznimnog interesa za naše ekološko Društvo, u dijelu koji se naslanja na ulicu Put Nina srušeno je ne 11, već 24 stabla i dodatno trajno i nepovratno oštećeno još 6 stabla koja će se u narednih dvije godine osušiti i propasti.
Naučili smo na teži način da bageri i buldožeri ne plešu balet kroz šumu. Svako gradilište koje je ucrtano u nekom projektu treba i manipulativan prostor oko službenog dijela na kojem se radovi izvode.
Ta spoznaja, i taj dodatni gubitak stabala dovela nas je konačno do pameti.
Suočeni sa problemom na prostoru našeg parka na kojem je stradalo puno više drveća od očekivanog odlučili smo provesti analizu sječe na cijeloj trasi gradnje novog raskrižja na Žmirićima i to u sva četiri smjera i došli do poraznog rezultata.
Za potrebe rekonstrukcije provedene na Žmirićima posječeno je ili srušeno 611 stabla bora, Ďmpresa, hrasta crnike i hrasta medunca. Povrh toga trajno i nepovratno oštećeno je još 17 raznih vrsta stabla. Ukupno je nepovratno izgubljeno 628 stabla.
Ta činjenica o nepovratno izgubljenom zelenom pokrovu koji sada leži pod asfaltom i betonom, natjerala nas je da sa dvostrukom energijom krenemo u borbu za očuvanje okoliša i ne dopustimo više nikakvo građevinsko zadiranje u zeleni pojas Parka Žmirići, niti pod krinkom izgradnje osnovne škole kao mogućom pripremom terena za gradnju budućih stambenih zgrada.
Uvjereni smo i danas da bi izgradnjom deniveliranog kružnog toka na Žmirićima, promet bio sigurniji i protočniji, da ne govorimo o tome koliko bi stabala takvim projektom bilo spašeno od sječe i uništavanja. No, kako je već rečeno, za prolivenim mlijekom ne treba žaliti već se okrenuti budućnosti i cijeniti novo iskustvo i znanje koje smo kao ekološki aktivisti stekli na rekonstrukciji raskrižja na Žmirićima.”