VAŽNA ZA ZDRAVLJE SVIH NAS Iz DHMZ-a predstavili novu prognozu, prvu takve vrste u Hrvatskoj

Trodnevna prognoza kvalitete zraka od danas je dostupna građanima na mrežnim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), meteo.hr. Novi produkt DHMZ-a pruža praktične informacije o kvaliteti zraka za tekući i sljedeća dva dana te omogućuje građanima bolje planiranje aktivnosti na otvorenom, kao i donošenje informiranih odluka o zaštiti svog zdravlja i zdravlja svojih najmilijih.

Prognoza predviđa koncentracije četiri ključne onečišćujuće tvari koje značajno utječu na zdravlje stanovništva, a to su lebdeće čestice promjera manjeg od 2,5 i 10 mikrometara (μm), poznatije kao PM2,5 i PM10, potom dušikov dioksid (NO2) te prizemni ozon (O3).

Odabirom onečišćujuće tvari za određeni dan prikazuje se karta Hrvatske s raspodjelom koncentracija unutar jasno označenih granica zona i aglomeracija. Razine kvalitete zraka prikazane su skalom boja i kreću se u rasponu od Dobro do Izuzetno loše, a svaka predviđena razina povezana je sa zdravstvenim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Prognoze se svakodnevno ažuriraju.

Trodnevna prognoza kvalitete zraka rezultat je sustava za modeliranje zraka ATMOSYS (LIFE+), posebno ugođenog za područje Hrvatske kroz strukturni EU projekt AIRQ.

Važan korak u zaštiti zdravlja

Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka. Razina kvalitete zraka za svaku onečišćujuću tvar određuje se na temelju prognoziranih koncentracija za određeni dan za koje se računa srednja dnevna (24-satna) koncentracija za PM2,5, PM10 i NO2 te maksimalna dnevna osmosatna vrijednost O3.

Razine kvalitete zraka određene su vrijednostima od nula (0) do deset (10), i to: Dobro – 0, Prihvatljivo – 2, Umjereno – 4, Loše – 6, Vrlo loše – 8 i Izuzetno loše – 10 te povezane sa zdravstvenim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za opću populaciju i osjetljivije skupine ljudi, poput djece i odraslih s respiratornim ili srčanim problemima. Preporuke su utemeljene na znanstvenim istraživanjima o utjecaju razine onečišćenosti zraka na zdravlje ljudi.

Ova inicijativa predstavlja važan korak u zaštiti zdravlja građana Hrvatske, ispunjavanju standarda Europske unije te jačanju transparentnosti kroz otvoreni i pravovremeni pristup podacima o kvaliteti zraka. Građani mogu koristiti trodnevnu prognozu kvalitete zraka kao nadopunu podacima o izmjerenim koncentracijama onečišćujućih tvari, koji su dostupni u gotovo realnom vremenu na portalu Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj, koji je u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, kao i na mrežnim stranicama DHMZ-a.

Glavni ravnatelj DHMZ-a, dr. sc. Ivan Güttler, naglasio je da objavom novog produkta na meteo.hr, DHMZ nastavlja unaprjeđivati nacionalni sustav za praćenje i prognozu kvalitete zraka. „Uz meteorološke i hidrološke prognoze, ovo je treće područje prognostičkih aktivnosti DHMZ-a.

Zahvalan sam timu DHMZ-a koji je uspostavio sustav ATMOSYS kao jednu od aktivnosti projekta AIRQ. Još jednom se pokazala važnost europskih i nacionalnih sredstava u financiranju aktivnosti potrebnih za jačanje otpornosti naših zajednica na različite okolišne probleme, ovog puta u području kvalitete zraka. Sustav praćenja i prognoze kvalitete zraka DHMZ-a razvija se u bliskoj suradnji s našim nadležnim Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije“, rekao je Güttler i dodao: „Posebno veseli što je metodološka osnova ovog sustava u svom velikom dijelu razvijena na bazi algoritama umjetne inteligencije i strojnog učenja. Projekt Destination Earth, usmjeren na razvoj meteoroloških modela uz primjenu AI/ML algoritma, i prognostički sustav ATMOSYS, koji koristi iste tehnologije za prognozu kvalitete zraka, pozicioniraju DHMZ na europsku kartu nacionalnih hidrometeoroloških službi u kojima AI/ML ulaze iz faze prototipa u fazu operativne primjene“, izjavio je glavni ravnatelj DHMZ-a.

Jadranka Škevin – Sović, načelnica Sektora za kvalitetu zraka DHMZ-a i voditeljica projekta AIRQ, podsjetila je da je prognoza kvalitete zraka jedan od ključnih rezultata projekta Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka – AIRQ, koji je završen u rujnu 2023. godine. Projekt je financiran sredstvima EU u iznosu od 85 %, dok je preostalih 15 % osigurano kroz nacionalna sredstva i sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

„S obzirom na sve ozbiljnije probleme vezane uz onečišćenje, mnogobrojna istraživanja provedena u svijetu ukazala su kako je upravo predviđanje onečišćenja zraka od najveće važnosti. Uspostavom sustava za modeliranje kvalitete zraka i izradom modela za procjenu prizemnih koncentracija onečišćujućih tvari, omogućuje se učinkovitija kontrola kvalitete zraka. To olakšava donošenje odluka o mjerama zaštite zraka, a očekivani rezultati uključuju smanjenje broja oboljenja i prijevremenih smrti uzrokovanih onečišćenjem zraka, kao i smanjenje troškova liječenja te drugih povezanih troškova“, pojasnila je Škevin-Sović.

Što omogućava građanima?

Voditelj Službe za modeliranje kvalitete zraka, istraživanje i primjenu pri Sektoru za kvalitetu zraka DHMZ-a, Darijo Brzoja, napomenuo je kako upravo onečišćenje zraka Europa prepoznaje kao jedna od najznačajnijih izazova za zdravlje građana i očuvanje okoliša. To se posebno odnosi na urbana područja gdje je izloženost stanovništva povećanim koncentracijama onečišćujućih tvari najveća.

„U Hrvatskoj je zrak generalno bolje kvalitete na Jadranu i područjima uz Jadran, gdje kontinuirano provjetravanje ne dopušta zadržavanje onečišćujućih tvari na mjestu. S druge strane, kopneni krajevi naše zemlje pod jakim su pritiskom emisija iz malih kućnih ložišta u zimskom dijelu godine. U kombinaciji s nepovoljnim meteorološkim uvjetima, u stabilnoj atmosferi i nedostatku vjetra, onečišćenje se taloži i koncentrira u prizemnom sloju zraka gdje ga onda mi udišemo. Naš prognostički sustav za kvalitetu zraka predviđa i takve situacije te omogućava građanima donošenje informiranih odluka o svom zdravlju“, rekao je Brzoja i pozvao građane da redovito prate prognoze kvalitete zraka, ali i da poduzimaju „male, često djelotvorne radnje u svakodnevnom životu, poput manje upotrebe vozila kad god je to moguće i podržavanje inicijativa za čisti zrak. Zajedno možemo podići svijest, smanjiti zagađenje i zaštititi zrak koji svi udišemo“, zaključio je Brzoja za N1.