S početkom ove godine na snagu su stupile izmjene Zakona o tržištu rada koje su donijele znatno povoljnije uvjete za ostvarivanje prava na novčane naknade za nezaposlene osobe.
Među najznačajnijim promjenama Zakona o tržištu rada je da su povećani iznosi novčanih naknada za vrijeme nezaposlenosti, odnosno osnovica za njihovo stjecanje, piše N1.
Iznos novčane naknade za prvih 90 dana nezaposlenosti ostao je 60 posto od utvrđene osnovice, dok je za razdoblje od 91. do 180. dana korištenja naknade povećan s dosadašnjih 30 na 35 posto od te osnovice. S tim da ne može biti veći od 40 posto prosječne neto plaće isplaćene u prethodnoj godini. Za korištenje naknade duže od 180 dana, njen iznos je 30 posto od utvrđene osnovice.
Niz povoljnih zakonskih promjena
Izmjene zakona donijele su povoljnije određivanje osnovice za utvrđivanje visine novčane naknade. Od sada se u osnovicu koju čini prosjek bruto plaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju prije prestanka radnog odnosa uračunava i naknada plaće, ako je to povoljnije za nezaposlenu osobu, a prekid kontinuiteta tromjesečnog razdoblja na dane vikenda i blagdana ne smatra se više prekidom.
Za osobe mlađe od 30 godina smanjen je uvjet vremena provedenog na radu s devet na šest mjeseci u posljednja 24 mjeseca. Omogućeno je i ostvarivanje prava na nastavak isplate preostale novčane naknade kada radni odnos prestane sporazumom između radnika i poslodavca.
Sve pogodnosti izmjena Zakona o tržištu rada koje se tiču novčanih naknada za vrijeme nezaposlenosti, mogu se pročitati OVDJE na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).
Svaki peti nezaposleni prima naknadu
Pravo na novčanu naknadu trenutno koristi 22 posto nezaposlenih. A da bi ostvarila to pravo, nezaposlenoj osobi radni odnos ne smije prestati njezinom krivnjom ili voljom, odnosno obavljanje samostalne djelatnosti ne smije prestati bez opravdanih razloga.
Osim osoba mlađih od 30 godina koji pravo na naknadu za nezaposlenost sada mogu steći već ako su radili šest mjeseci u posljednja 24 mjeseca, ostale osobe stječu pravo na naknadu ako su prije ostanka bez posla radili najmanje devet mjeseci u posljednja 24 mjeseca.
U vrijeme provedeno na radu uračunava se i ono u kojem je radnik bio privremeno nesposoban za rad ili na rodiljnom dopustu nakon prestanka radnog odnosa odnosno službe, a ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema posebnim propisima. Također se uračunava i vrijeme u kojemu je obavljao samostalnu djelatnost u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da su uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja i vrijeme u kojem je mirovala obveza doprinosa prema propisu kojim se uređuju doprinosi za obveza osiguranja.
Najviši i najniži iznos naknade
Iznos najviše novčane naknade za nezaposlene ovisi o prosječnoj plaći isplaćenoj po zaposlenome u pravnim osobama u prethodnoj godini. Za 2024. još nema službenog podatka, ali iznos prosječne plaće bit će veći nego 2023. kada je bio 1.148 eura.
Iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70 posto iznosa prosječne plaće. Za razdoblje korištenja od 91. do 180. dana nezaposlenosti 40 posto, dok za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 35 posto iznosa prosječne plaće. Trenutno je najviši iznos mjesečne novčane naknade 915,60 eura za prvih 90 dana korištenja; 523,20 eura za razdoblje od 91. do 180. dana korištenja te 457,80 eura za preostalo vrijeme korištenja.
Najniži, pak, iznos novčane naknade ovisi o minimalnoj plaći umanjenoj za doprinose za obvezna osiguranja. Nakon što je od 1. siječnja povećan, iznos minimalne neto plaće u Hrvatskoj sada je 800,75 eura. To znači da onima koji su prije gubitka posla radili u punom radnom vremenu, novčana naknada za nezaposlenost ne može biti niža od polovice spomenutog iznosa, odnosno 400,38 eura.
Naknadu se može primati najduže 450 dana
Podataka za prošlu godinu još nema, a u 2023. je iznos prosječno isplaćene novčane naknada za nezaposlenost bio 416,38 eura, a najviši iznos te naknade 711,01 eura.
Pravo na novčanu naknadu može se ostvariti u trajanju od najmanje 90 do najviše 450 dana trajanju od 90 do 450 dana, odnosno godinu i nešto manje od tri mjeseca. To, dakako ovisi o tome koliko dugo je radnik radio prije nego što je ostao bez posla:
– 90 dana za rad od 9 mjeseci do 2 godine:
– 120 dana za više od 2 godine rada;
– 150 dana za više od 3 godine;
– 180 dana za više od 4 godine,
– 210 dana za više od 5 godina;
– 240 dana za više od 6 godina;
– 270 dana za više od 7 godina;
– 300 dana za više od 8 godina;
– 330 dana za više od 9 godina;
– 360 dana za više od 10 godina;
– 390 dana za više od 15 godina;
– 420 dana za više od 20 godina, te
– 450 dana za više od 25 godina.
