Otkako su se na tržištu pojavile perilice posuđa, lome se koplja oko toga koji je način učinkovitiji i bolji, i za okoliš i za nas same.
Perete li suđe na ruke ili koristite perilicu? Otkako su se na tržištu pojavile perilice posuđa, lome se koplja oko toga koji je način učinkovitiji i bolji, i za okoliš i za nas same. Odgovor na vječno pitanje za Reader’s Digest ponudila je stručnjakinja za čišćenje Alicia Sokolowski. I pritom nije nimalo dvojila – bolje je koristiti perilicu, navodi Večernji list.
Prema Sokolowski, za to postoji više razloga. Prije svega, perilice posuđa troše znatno manje vode i energije nego ručno pranje, osobito ako perete pune ture i koristite energetski učinkovitu perilicu, kaže Sokolowski.
“Perilica posuđa u prosjeku troši oko 11 do 19 litara vode po ciklusu, dok ručno pranje može potrošiti do 100 litara, ovisno o tome koliko dugo pustite vodu da teče”, kaže ova stručnjakinja. Lako je izgubiti pojam o vremenu, a slavine proizvedene nakon 1994. godine moraju imati protok manji od 8 litara po minuti, što znači da u 12 minuta možete potrošiti oko 100 litara vode.
Sav taj protok vode također podiže vaše račune za energiju. Prelazak s ručnog pranja na perilicu posuđa s oznakom Energy Star štedi 31.700 litara vode godišnje, smanjujući troškove za čak 3.200 eura tijekom vijeka trajanja perilice. Ako ipak morate prati posuđe rukom, štedite vodu koristeći dvije posude ili sudopere – jednu za pranje, drugu za ispiranje – umjesto da pustite vodu da stalno teče. Prema istraživanju Sveučilišta Michigan, ovakav način pranja smanjuje emisije stakleničkih plinova za dvije trećine u usporedbi s tradicionalnim ručnim pranjem.
Jeste li ikada izvadili ručno opran tanjur i primijetili mrlju osušene hrane ili pruge koje ste propustili očistiti spužvom? Ili možda vaš partner zaboravlja oprati stražnju stranu tanjura? S perilicom posuđa takvih problema nema. Perilice koriste snažne mlazove, vruću vodu i deterdžente s enzimima koji fizički bolje očiste posuđe od vaših ruku i spužve.
‘Korištenje perilice oslobađa vas od ponavljajućeg ribanja, ispiranja i sušenja posuđa, štedeći vaše vrijeme’, kaže Sokolowski. Samo napunite, pritisnite gumb i vratite se nekoliko sati kasnije. Prema podacima Energy Stara, riječ je o uštedi od oko 10 dana godišnje.
Ako imate bolesnog člana obitelji ili trebate očistiti posude za kućne ljubimce, perilica je daleko bolji izbor za smanjenje bakterija. Spužva koju koristite za pranje može sadržavati čak 54 milijarde bakterija po kubnom centimetru. Perilica posuđa, posebno one s postavkom za dezinfekciju, koristi vodu zagrijanu na 65 °C, osiguravajući 99,999 posto smanjenja bakterija. Još jedna prednost perilice je zaštita vaših ruku od iritacije i suhoće uzrokovane vrućom vodom i sapunom.
Kad je riječ o ispiranju suđa prije stavljanja u perilicu, stručnjaci kažu kako to uglavnom nije potrebno činiti. Današnje perilice detektiraju razinu prljavštine, a ručno pranje može smanjiti učinkovitost deterdženata. Ipak, neke predmete, poput jako zaprljanih tava ili limova, trebali biste prethodno malo očistiti.
Valja imati na umu i činjenicu kako neki predmeti nisu prikladni za perilicu, uključujući finu keramiku i kristal koji se mogu oštetiti ili postati mutni, drvene daske i pribor – voda i toplina mogu ih iskriviti, lijevano željezo – perilica može ukloniti zaštitni sloj i izazvati hrđu, oštri noževi – deterdženti ih mogu otupljivati, plastika koja nije otporna na toplinu – može se iskriviti te posuđe s neprijanjajućim slojem kojem perilica može oštetiti premaz, prenosi Večernji list.
