S rastom sala na trbuhu nastaju beta amiloidni plakovi i tau neurofibrilarni čvorovi, a to su rani su znakovi da je mozak lagano krenuo prema mogućoj dijagnozi Alzheimerove bolesti. Amiloidni plakovi se tipično prvi pojavljuju, a tau čvorovi se pojavljuju kasnije kako bolest napreduje, piše 24sata.
– Što više amiloida ili tau čvorova imate u mozgu, mozak postaje bolesniji – rekao je autor istraživanja dr. Cyrus Raji, izvanredni profesor radiologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Washington u St. Louisu.
– Način na koji možemo pratiti mozak koji izgleda bolesnije je manji protok krvi. Također smo vidjeli atrofiju mozga, ili gubitak sive tvari, u dijelu moždanog centra za pamćenje koji se zove hipokampus – rekao je dr. Raji.
– Manji protok krvi u centru za pamćenje u mozgu može uzrokovati sužavanje, još jedan ključni biomarker za Alzheimerovu bolest – rekao je preventivni neurolog dr. Richard Isaacson, voditelj istraživanja na Institutu za neurodegenerativne bolesti u Floridi. Nije bio uključen u nova istraživanja.
– Budući da je istraživanje otkrilo ove poveznice desetljećima prije kognitivnog pada i očekivane dijagnoze, fokusiranje na smanjenje trbušne masnoće može biti jedan od naših najmoćnijih alata u borbi protiv ove strašne bolesti – objasnio je dr. Isaacson.
Svjetska zdravstvena organizacija karakterizira pretilost kao svjetsku epidemiju, a procjenjuje da će više od polovice svijeta imati prekomjernu težinu ili biti pretilo u roku od 10 godina. Procjenjuje se da će samo u SAD-u gotovo 260 milijuna Amerikanaca do 2050. godine imati prekomjernu tjelesnu težinu ili biti pretilo ako kreatori zdravstvene politike ne poduzmu hitne mjere.
– Konzervativno, pretilost kao faktor rizika za demenciju pogađa najmanje 1% odraslih Amerikanaca, što znači da bi više od 2 milijuna pojedinaca moglo imati demenciju od Alzheimerove bolesti koja se može pripisati njihovoj pretilosti – rekao je dr. Raji.
I dodaje: „To je veliki javnozdravstveni problem. Pokušavamo shvatiti kako je pretilost u srednjim godinama, u 40-ima i 50-ima, faktor rizika za Alzheimerovu bolest, koja se obično ne pojavljuje simptomatski sve do 60-ih, 70-ih ili 80-ih.”
Pilot studija koju su proveli dr. Raji i njegov tim, objavljena u studenom 2023. godine, otkrila je da je vrsta duboke abdominalne masnoće – koja se naziva visceralna masnoća – povezana s upalom i nakupljanjem amiloida u mozgu kod 32 ispitanika u 40-im i 50-im godinama. U ovom trenutku istraživanja prisutnost tau čvorova nije potvrđena. Visceralno salo obavija se oko glavnih organa u tijelu i potpuno je drugačije od potkožnog sala na ostatku tijela – potkožno salo obično čini 90% tjelesnog sala.
– Većina indeksa tjelesne mase (BMI) osobe odražava potkožnu masnoću, a ne visceralnu masnoću. Dakle, mjerimo visceralnu masnoću pomoću MR abdomena, a imamo i specijalizirani računalni program koji može izmjeriti stvarni volumen visceralnog masnog tkiva – rekao je dr. Raji.
Studija je također koristila zlatni standard amiloidne pozitronske emisijske tomografije ili PET skeniranja za provjeru prisutnosti amiloida i tau čvorova u mozgovima sudionika studije i magnetsku rezonanciju ili MR za mjerenje razine visceralne masnoće koja se javlja kada se širi struk.
Doktor Raji objašnjava: „Što više imate visceralne masnoće, to se više upala događa u tijelu i mnogo je gore, zapravo, od upale koja se javlja s potkožnom masnoćom. Visceralna masnoća dobiva veći protok krvi zbog svojeg smještaja blizu organa i hormonski je aktivnija od potkožne masnoće. Promatrali smo inzulinsku rezistenciju putem razina inzulina u plazmi natašte te testove tolerancije glukoze i otkrili da je najviše abnormalno visokog inzulina primijećeno kod ljudi s većom količinom visceralne masnoće. Visceralna masnoća je metabolički abnormalnija masnoća koja izaziva dijabetes.”
Ta je studija također otkrila vezu između duboke trbušne masnoće i atrofije mozga, ili trošenja sive tvari, u dijelu moždanog centra za pamćenje koji se zove hipokampus. Atrofija mozga još je jedan biomarker Alzheimerove bolesti.
Studija je nastavljena, dodajući još 48 sudionika kako bi ih ukupno bilo 80. Prosječna dob onih koji su sudjelovali u studiji bila je 49 godina, a prosječni BMI 32 (iznad 30 medicinski establišment smatra pretilošću).
– Ono što je novo jest činjenica da smo po prvi put pokazali da su veće količine visceralne ili skrivene masti povezane s abnormalno visokim tau proteinima kod osoba do 20 godina prije nego što su mogle razviti najranije simptome Alzheimerove bolesti. Prije smo pokazivali samo vezu između visceralne masnoće i amiloida – rekao je dr. Raji.
PET skeniranje pokazalo je da kako su se povećavale razine visceralne masti, tako su rasle i razine amiloida i tau čvorova, prema novom istraživanju.
– Ovaj rad je vrlo utjecajan i klinički relevantan za 47 milijuna Amerikanaca i stotine milijuna ljudi u svijetu koji imaju rane znakove Alzheimerove bolesti koja tiho počinje u njihovim mozgovima, ali još nisu razvili simptome – rekao je dr. Isaacson.
– Postoje pametni načini za smanjenje sala na trbuhu koji mogu preokrenuti ove trendove. Prvo, nemojte se fokusirati samo na tjelesnu težinu, nego i na sastav tijela – savjetuje dr. Isaacson.
I dodaje: „To se može lako napraviti kod kuće s pomoću biometrijske vage ili kod liječnika. Ovo skeniranje se također često koristi za praćenje gustoće kostiju kako starimo. Vježbanje je ključno, ali radite to tako da vježbate ‘pametnije – a ne teže’. Kako biste učinkovitije prešli u način ‘sagorijevanja masti’ i s vremenom izgubili tjelesnu masnoću, predlažem brzu šetnju, ujednačenim tempom, radeći to najmanje 45 – 60 minuta dva do tri puta tjedno. Trebate slijediti ono što stručnjaci nazivaju ‘treningom zone 2’, što se može pratiti s pomoću jednostavne metode – biti u stanju nastaviti razgovor tijekom vježbanja, ali jedva.“
– Brzo hodanje na traci za trčanje pod blagim nagibom ili hodanje s prslukom s utezima načini su da brže i učinkovitije uđete u zonu sagorijevanja masti. Praćenje i izgradnja mišićne mase također je ključno – što više mišića ima osoba, to je veći njen metabolizam i bolje može sagorjeti masnoću tijekom dana. Ako vam je mišićna masa niska, pokušajte s vježbama snage najmanje 30 minuta dva puta tjedno ili više i budite sigurni da unosite odgovarajuće količine proteina tijekom dana – dodao je.
