31. prosinca davne 1894. u Zadru je upaljena prva električna žarulja i to na Narodnom trgu, odnosno tadašnjoj Piazza dei Signori. To, dakle, znači da sutra obilježavamo čak 130. obljetnicu ovog povijesnog događaja.
Povodom tog značajnog događaja za povijest našeg grada, Znanstvena knjižnica Sveučilišta u Zadru pripremila je u Čitaonici razne zanimljive dokumente, novinske isječke, razglednice, fotografije vezan uz trenutak iz kojih možete saznati sve važne činjenice oko ovog datuma.
– Pripremili smo mali izbor iz našeg fonda, odnosno za potrebe naših društvenih mreža, ali i da podsjetimo građanstvo na taj jedan važan korak u Zadru. Pripremili smo stare fotografije, razglednice. Također smo pripremili i članke koji opisuju taj cijeli događaj iz 1894. godine, časopis Il Dalmata, također tu si i novine iz 1994. Zadarski list i Narodni list koji govore o stotoj obljetnici, a također tu su i dvije monografije, jedna povodom 100. a druga povodom 110. obljetnice prve žarulje u Zadru i jedan članak od 65 godina elektrifikacije Zadra. Osim navedenog, pripremili smo i jedan zanimljiv plakat iz travnja 1895. godine koji poziva na inauguraciju električnog svjetla u caffe Central gdje to poziva tadašnji gradonačelnik Nicolo Trigari, rekao nam je knjižničar Tomislav Blažević.
Iz ovih se materijala može vidjeti kako taj cijeli postupak osvjetljavanja trga i šireg prostora odvijao, ali i kako se razvijao taj centralni trg grada Zadra.
– 1894. godine 30. prosinca je pokusno izvedeno paljenje te velike bijele kugle na središnjem zadarskom trgu. Ta se kugla upalila, za mnoštvo građana to je imalo wow efekt. To je bilo pokusno i upravo na današnji dan, a na samo Silvestrovo napravljen je cijeli program i to se može pročitati u članku “Il Dalmate”. Cijela gradska svita se skupila ispod ulične lampe i tamo su se čitale prigodnice, govori, Gradska glazba napravila je cijeli niz poznatog repertoara, koračnica i ostalog, skupila se cijela creme de la creme Zadra i čekali su da odbije osam sati s tornja Gradske straže i kad su ta zvona odjeknula i, kako se u članku navodi, taj “globo electrico” se upalio i nastalo je opće oduševljenje na Narodnom trgu. Svi su bili oduševljeni tom jednom, jedinom žaruljom, podsjeća Blažević.
Ovakav kolaž koji je priredila Znanstvena knjižnica iz svog bogatog opusa važan je i da mi sami kao građani shvatimo značenje ovakvog događanja, obzirom da danas prolazimo svakodnevno pokraj ove ulične svjetiljke ni ne razmišljajući o tome.
Na 100. obljetnicu ovog događaja, 1994. tadašnje su gradske vlasti to obilježile na način da je postavljen ovaj današnji kandelabar.
– On nije isti kao originalni. 1894. godine stavljen je taj rasvjetni stup samo s jednom žaruljom, odnosno jednom kuglom. Već 1900-ih godina se pri sredini tog rasvjetnog stupa stavljaju još dvije pomoćne lampe jer nije bilo dovoljno da osvijetli trg iako su u prostoru kavane već bile nekakve lampe. 1994. godine je stavljena tzv. faksimilska replika tog rasvjetnog stupa, ali zbog boljeg osvjetljenja trga stavljena je s dvije žarulje, odnosno dvije kugle i do danas stoji tako, navodi.
Inače, oko toga koji je grad prvi imao elektrifikaciju često se spominje i rivalstvo Zadra i Šibenika.
– Pripreme za to su tekle prije, izabrao se izvođač, izgradila se ta električna centrala koja je se nalazila na današnjem prostore zgrade Elektre. Nakon što se to izgradilo, tek se tad sve moglo pustiti u promet tako mi govorimo o 1895. kao godini u kojoj je cijeli Poluotok i prostor oko zaživio upotrebom električne struje. Govorimo o vremenu kad je bilo teško mijenjati instalacije, bile su to sve plinske instalacije i trebalo je vremenski protok da se to sve izmjeni, ali industrijalizacija grada plus taj novi zamah i to zlatno doba građanske kulture dovelo je do toga da se Zadar potpuno elektrificirao i samim time postao jedan od gradova koji se mogao podičiti da ima električnu energiju, odnosno električnu rasvjetu. Bitno je naglasiti to rivalstvo Zadra i Šibenika zato što zadarska električna centrala je bila na parni pogon, odnosno išlo je sve putem parnog stroja i možemo reći da je to bila u inačici nekakva termoelektrana, dok u Šibeniku govorimo da su oni dobivali tzv. čišću energiju odnosno putem slapova rijeke Krke. Time govorimo o dva različita tipa električne struje, pojasnio je naš sugovornik.
Stoga, ako vas zanimaju detalji, možete doći do Znanstvene knjižnice i pogledati ove materijale. Bilo bi, dakako, lijepo da postoji neki plan i program kojim bi se i službeno obilježila ova velika obljetnica na razini grada, no u trenutku pisanja ovog teksta takvih najava nije bilo. Šteta.
