Preko polovice gradova bilježi rast broja stanovnika, a najviše Nin i Zadar

Unatoč uvriježenoj suprotnoj slici, nedavno objavljeni podaci DZS-a pokazuju kako je preko polovice hrvatskih gradova, njih 67, prošle godine imalo više stanovnika nego u 2022. Usporedimo li spomenute brojke s lanjskima, uočljiv je značajan pozitivan pomak. U 2022. su tek 42 grada brojila više stanovnika nego u 2021., a manje je stanovnika živjelo u čak 86 hrvatskih gradova. U odnosu na 2011. slika je međutim i nadalje porazna i bolna – u plusu je bilo samo 17 gradskih središta, u minusu njih 111. Najveći postotni porast broja stanovnika u 2023. godini u odnosu na 2022. imao je Nin, a najveći nominalni porast susjedni i nedaleki- Zadar. Usporedimo li pak broj stanovnika u 2023. u odnosu na 2011. najveći postotni plus bilježi Krk, dok je Solin imao najviši nominalni porast, piše portal Gradonačelnik.

Prema procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku sredinom 2023. RH je imala 3.859.686 stanovnika, 1.990.202 žene i 1.869.484 muškaraca. U odnosu na 2022. broj stanovnika godinu iza povećao se za 4.045 ili 0,1 posto, što opet daje suprotan pozitivan predznak u odnosu na lani kada smo u odnosu na preklani imali negativan trend, tj. manje 0.6 posto, ili 23.340 osoba.

Povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarili su nekako očekivano sada već ustaljeno zagrebačka regija i priobalna područja, naročito istarska i zadarska, ali i splitsko-dalmatinska, dok je najveći pad nažalost imala slavonska ravnica. U 2023. nastavilo se i kontinuirano starenje stanovništva, pa je prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila 44,4 godine (muškarci 42,6 godina, žene 46, 1 godina), što nas svrstava među najstarije nacije kontinenta.

Kad se usporede podaci o ukupnom broju stanovništva u RH sredinom 2023. s podacima procjene stanovništva krajem 2022. (3.855.641), vidljiv je minimalni porast broja stanovnika (0,99 posto). Ovaj pozitivni trend rezultat je ponajviše migracijskih kretanja i doseljavanja radne snage, ponajprije s istoka (BiH, Srbija, Kosovo, Makedonija, Albanija, ali i Azija- Filipini, Nepal…, naravno i ratom zahvaćena Ukrajina), uglavnom u uslužnim, građevinskim i nekim drugim pomoćnim djelatnostima. Nastavi li se taj ulazni ubrzani trend nadalje, sličan rezultat možemo očekivati u idućim godinama.

S druge strane, manji broj stanovnika u određenim sredinama, napose sjeveroistoka RH, rezultat je ponajprije sve većeg iseljavanja mladih u minulih desetljeće ili dva, a onda je to i prilično usko vezano za manji prirodni prirast. No, ima i sredina – uglavnom gospodarski razvijenijih i financijski potentnijih –  gdje proteklih nekoliko godina kontinuirano raste broj stanovnika. Riječ je redom o primorskim i naseljima iz ZG prstena, a kao iznimke među prvih 30 po rastu broja stanovnika su još Varaždin, Čakovec, Križevci, pa i Gospić…

Grad Nin imao je u 2023. u odnosu na 2022. godinu najveći postotni porast stanovnika, kako procjena Zavoda pokazuje, za +8,58 posto (+240 osoba), a slijedili su Novalja (+5,94 posto), Vodice (+4,50 posto), Poreč (+3,73 posto), Biograd na Moru (+3,49 posto), Rovinj (+3,32 posto), Makarska(+2,99 posto), Novigrad (+2,88 posto), Stari Grad (+2,77 posto) i Vis (+2,76 posto povećanja). U Top 10 se smjestilo 10 priobalnih gradova (3 otočna)! U Top 20 čak je 17 priobalnih središta i 3 iz Zagrebačke županije (Sveta Nedelja, Dugo Selo i Sveti Ivan Zelina), a posebno zanimljiv je podataka kako je poziciju u tom širem vrhu zauzelo čak 7 gradova na našim otocima (Novalja, Stari Grad, Vis, Hvar, Krk, Pag, Supetar). Porast iznad 5 posto stanovništva imala su 2 grada, iznad 2 posto- 16, iznad 1 posto- njih 37. Negativan trend iznad 2 posto bilježilo je lani u odnosu na preklani- 6 hrvatskih gradova…

Prema nominalnom rastu 2022-2023.- listu drugu godinu uzastopno predvodi Grad Zadar, broj stanovnika je tamo  porastao za + 1.279 (uz povećanje skoro dvostruko veće nego ono 2022. prema 2021. kada je iznosilo +658). U  Velikoj Gorici porast je iznosio +1.025, u Puli +753, u Kaštelima + 707… U Top 10 su i: Poreč, Sveta Nedelja, Rovinj, Dugo Selo, Slavonski Brod i Makarska, od +404 do +629 porasta stanovništva. Preko 1.000 stanovnika više nego godinu ranije imala su 2 grada, između +500 i +1.000 stanovnika brojila su u evidenciji prebivališta- 3 grada, od 100 do 500 stanovnika više-  29 gradova. ‘Minus’ se s druge strane kretao najčešće od 10 do 100 stanovnika manjka, a kod 22 grada i  iznad -100 stanovnika (ca).

U odnosu na 2011. godinu najveći je postotni porast stanovnika, pokazuju procjene, kao i lani imao Grad Krk, za +12,77 posto (u 2022.- +10,00), a za njim:  Nin (+10,71 posto), Novalja (+10,59 posto), Supetar (+10,14 posto), Sveta Nedelja (+6,97 posto), Solin (+6,95 posto), Dugo Selo (+6,65 posto), Biograd na Moru (+5,96 posto), Vis (+5,79 posto) i Stari Grad (+5,43 posto povećanja). Porast iznad 10 posto imalo je 5 gradova, iznad 5 posto- 10, između 1 i 5 posto- 5 gradova. I površan pogled na tablicu daje nam tu otužan dojam. I otkriva katastrofalan rezultat. U samo 17 gradova izbrojalo se u 2023. više stanovnika nego u 2011., dok je negativan omjer – najviše od -10 do -20 posto (53)- u istom intervalu iskazao – 121 grad…

Najveći rast gledano u apsolutnim brojkama bilježi – opet kao i prošle godine Grad Solin koji je u proteklih 12 godina narastao za iznad 1.500 stanovnika (1.644), nakon njega Sveta Nedelja (+1.259) i Dugo Selo (+1.161). U Top 10 su: Krk (+802), Poreč (+792), Čakovec (+627), Samobor (+580), Supetar (+413), Novalja (+388) i Biograd na Moru (+332). Preko tisuću stanovnika više u 2023. nego u 2011. imala su 3 grada, između 500 i 1.000 stanovnika više-4, a od +100 do +500 brojilo je u evidenciji prebivališta- deset gradova. Minus se nasuprot tome kretao najčešće od 1.000 do 4.000 stanovnika manjka (50), a kod osam gradova ‘minus’ je išao preko 5.000.

Promatramo li 5 najvećih hrvatskih gradova, kada uspoređujemo 2022. i 2023., prema postotnom trendu najbolje je stajao 22. Zadar (+1,79 posto), potom 57. Zagreb (+0,46 posto), 69. Split (+0,04), 71. Osijek (-0,08 posto), 81. Rijeka (-0,39 posto), prema nominalnom trendu: 1. Zadar (+1.279), 93. Split (-65), 96. Osijek (-74), 127. Rijeka (-416),  tu nismo uračunali Zagreb koji bi inače u tom izračunu držao lidersku poziciju (1.), s +3.498 stanovnika. U usporedbi 2011. i 2022. prema postotnom porastu, ustvari ‘minusu’, najbolje – ukoliko se to može tako kazati- stoji 22. Zagreb (-2,27 posto), pa 29. Zadar (-3,13 posto), 62. Split (-10,76 posto), 67. Osijek (-11,64 posto), 94. Rijeka (-17,46 posto), po nominalnom trendu: 101. Zadar (-2.346), 125. Osijek (-12.576), 126. Zagreb (-17.895), 127. Split (-19.159), 128. Rijeka (-22.461 stanovnika), piše portal Gradonačelnik.