Hladniji dio godine je pred nama. Temperature polako padaju, a to itekako utječe na naša tijela.
Evo nekoliko promjena koje možemo uočiti kada živa u termometru počne padati.
Ispadanje kose
“Nagla promjena temperature može opteretiti vlasište i folikule kose, što rezultira ubrzanim ispadanjem vlasi kose”, kaže dr. Anil Sharma.
“Ljeti, kada su dani duži, više dlaka može ući u stadij telogena (odmaranja) i zatim otpasti otprilike tri mjeseca kasnije. Kako prelazimo u hladnije mjesece, opadanje kose se povećava jer tijelo radi na očuvanju topline”, dodaje.
Kako biste to spriječili, Sharma savjetuje da masirate vlasište i koristite serum koji sadrži sastojke poput centelle asiatice, koja pomaže u kontroli proizvodnje sebuma, ili mliječne kiseline koja nježno ljušti vlasište. Također preporučuje da jedete puno lisnatog povrća.
“Manjak vitamina i minerala, poput željeza i feritina, može pogoršati gubitak kose, dok niske razine vitamina D i B12 također mogu utjecati na rast kose. Stoga, ako se suočite s gubitkom kose, što je uobičajeno tijekom listopada, važno je u svoju prehranu uključiti mnogo lisnatog tamnozelenog povrća, jaja i masne ribe”, ističe.
Loše raspoloženje i energija
Neki ljudi pokazuju znakove sezonskog afektivnog poremećaja (SAD) kada se vrijeme iznenada promijeni.
“Tuga se može manifestirati sličnim simptomima kao i depresija, poput lošeg raspoloženja ili nedostatka interesa i uživanja u stvarima u kojima biste inače uživali. Ostali simptomi uključuju razdražljivost, slab seksualni nagon i nedostatak energije”, govori dr. Jon Van Niekerk za The Independent.
Ako promjene načina života, poput redovite tjelovježbe i više vremena na otvorenom, nisu učinkovite u liječenju vašeg lošeg raspoloženja, možda bi mogao pomoći razgovor sa stručnom osobom.
Bolovi u zglobovima
“Hladno vrijeme može učiniti zglobove bolnima”, tvrdi reumatologinja Veena Patel.
Moguća objašnjenja ovog fenomena uključuju promjene u sinoviji, meka tkiva koja oblažu zglob i proizvode tekućinu za podmazivanje. Drugo objašnjenje može biti pad barometarskog tlaka koji dovodi do širenja i oticanja mišića i tetiva. Patel preporučuje redovito uzimanje dodataka vitamina D kako bi vaše kosti ostale jake tijekom hladnog vremena.
Naime, vitamin D neophodan je za zdravlje kostiju, zuba i mišića te je povezan s mnogim stanjima poput osteoporoze, prijeloma kuka, autoimunih bolesti (kao što su reumatoidni artritis, multipla skleroza, upalna bolest crijeva) i upravljanja kroničnom boli. Osim u dodacima prehrani, može se naći u masnoj ribi, crvenom mesu, žumanjcima i hrani obogaćenoj vitaminom D.
Međutim, ako uz pretjeranu iscrpljenost ili znojenje razvijete slabost udova, crvenilo i bol u zglobovima, potražite savjet stručnjaka.
Suha koža
“Suha koža nevjerojatno je česta u hladnijim mjesecima jer je u zraku manje vlage, što znači da koža ima manje vlage koju bi mogla zadržati. Nije samo hladan zrak krivac za suhu kožu, već i grijanje te tuširanje toplom vodom”, pojašnjava dr. Leah Totton.
Suha koža najčešće se javlja na izloženim područjima, poput lica i ruku. Simptomi suhe kože uključuju grube mrlje, osjećaj zatezanja, svrbež, pucanje, crvenilo i osjetljivost. Kako biste to spriječili, njegujte kožu blagim proizvodima, vani nosite rukavice, a usne zaštitite balzamom za usne ili vazelinom.
Astma
“Hladan zrak može pogoršati astmu i respiratorne poteškoće, uzrokujući suženje i isušivanje dišnih putova te izazivanje upale”, kaže dr. Vijay Murthy.
“Suhoća hladnog zraka zgušnjava sluz, otežava njeno izbacivanje i povećava simptome poput kašlja i nedostatka zraka”, napominje. Preporučuje pijenje čaja od korijena sladića ili uzimanje dodataka N-acetilcisteina za podršku funkciji pluća.
“Onima koji pate od astme, tijekom hladnijih mjeseci preporučujem da drže svoje inhalatore blizu, da budu svjesni svojeg okruženja (izbjegavajte male prostore ili prepune prostore), da održavaju dobru higijenu ruku i, ako se ne osjećaju dobro neko vrijeme, da potraže liječnički savjet”, zaključuje dr. Unnati Desai, piše Metro portal.