Po podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, srednje i maksimalne temperature zraka na svim meteorološkim postajama u prvih osam mjeseci ove godine bile su veće od prosjeka za referentno klimatološko razdoblje od 1991. do 2020. godine, a Dubrovnik je srušio rekord topline mora.
Do 26. kolovoza oboren je rekord srednje dnevne temperature zraka na postajama Bilogora i Gradište. Na 23 postaje ovogodišnji je kolovoz bio dosad najtopliji mjesec, a na 16 postaja (Bilogora, Bjelovar, Daruvar, Dubrovnik, Gospić, Gradište, Osijek, Parg, Puntijarka, Rijeka, Senj, Sisak, Slavonski Brod, Zadar, Zagreb – Maksimir, Zavižan) najtopliji mjesec od 1961. godine.
Na 17 postaja premašen je rekord maksimalne dnevne temperature zraka, a na 13 postaja su premašeni dnevni maksimumi temperature zraka od 1961. I srpanj je na gotovo svim postajama DHMZ-a bio rekordno topao, ožujak je bio među tri najtoplija, a veljača je po srednjim temperaturama bila najtoplija dosad.
Slično je bilo i sa srednjim maksimalnim temperaturama zraka, ističu iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Tri toplinska vala zahvatila veći dio zemlje nego lani
Što se temperature mora tiče, 16. srpnja u Dubrovniku iznosila je 30 stupnjeva Celzijevih. Jednako toliko iznosila je dosad apsolutno najviša temperatura mora u Hrvatskoj na postajama DHMZ-a, a izmjerena je 18. srpnja 2023. godine u Crikvenici.
Meteorolozi ističu da ovogodišnji rekord za Dubrovnik još nije prošao sve potrebne stupnjeve kontrole pa se važećim apsolutnim maksimumom za taj grad još uvijem smatra temperatura mora od 29.1 stupnjeva, koliko je izmjereno 4. srpnja 2022. godine.
Ove godine imali smo tri toplinska vala, a preliminarni podaci ukazuju da su se ovogodišnja upozorenja na njihovu pojavu češće odnosila na veći dio zemlje nego prethodne godine, ističu u DHMZ-u. Meteorolozi i prognostičari također procjenjuju da će se zbog globalnog zatopljenja rast temperature nastaviti pa se mogu očekivati daljnji porasti minimalnih i maksimalnih temperatura zraka.
Iako svako ljeto ne mora biti toplije od prethodnog, u budućnosti nas očekuju toplinski valovi koji će biti intenzivniji, dugotrajniji i na većem području nego li smo to imali u proteklim dekadama, napominju.
Imat ćemo bablje ljeto
I početak rujna obilježit će vrućine u unutrašnjosti i na Jadranu. Krajem prvog tjedna rujna na kopnu može biti promjenljivo i nestabilno. Izgledi za promjenljivije vrijeme uz češću kišu te uz malo nižu temperaturu rastu sredinom mjeseca i na moru, ali bi i dalje posvuda vrijednosti temperature mogle biti više od prosječnih ili prosječne.
Krajem rujna također je moguće iznadprosječno toplo vrijeme, a uz umjerenu do veliku vjerojatnost prevladavat će stabilno vrijeme.
Prema prognostičkim materijalima za sezonsku prognozu, u listopadu i studenome izgledno će biti toplije od prosjeka. To ne isključuje mogućnost dana ili kraćih razdoblja s temperaturom nižom od klimatoloških srednjaka tijekom ta dva mjeseca, a to, drugim riječima, znači da ćemo imati bablje ljeto.
Kad su oborine u pitanju, prognostičari navode umjerenu vjerojatnost za prosječno kišan listopad i studeni, uz mogućnost veće količine oborine u odnosu na višegodišnje mjesečne srednjake, posebice u studenome. Slično je to kao i prošlih nekoliko godina, kada su jesen obilježila razdoblja s čestom kišom, osobito njezinu drugu polovicu.
Iz DHMZ-a napominju kako je ovdje riječ o dugoročnim prognozama koje nemaju pouzdanost kao kratkoročne.
I Vakula objavio svoju prognozu
O temperaturnim rekordima i prognozi za iduće mjesece oglasio se i meteorolog HRT-a Zoran Vakula.
“Srednja temperatura zraka od 1. lipnja do 31. kolovoza (“klimatološko ljeto”) diljem Hrvatske bila je znatno viša od prosječne – uglavnom od 3 do 4°C! Dovoljno za nove rekorde na mnogim meteorološkim postajama, ali ne baš svima. Primjerice, na splitskom Marjanu je “samo” izjednačena rekordna ljetna temperatura zraka iz 2003. godine, a u Gospiću i Rijeci, vjerojatno i još ponegdje, te je godine ljeto bilo toplije nego ove godine!
Ukupna ljetna količina oborine bila je također nejednoliko raspoređena – manjak je zabilježen u, primjerice, Dubrovniku, Rijeci i osobito Osijeku, a višak u Splitu, Zagrebu i Gospiću.
U Zagrebu i Gospiću, primjerice, te Rijeci – zbog kišovitijeg od prosjeka siječnja, veljače i svibnja – i u dosadašnjem dijelu godine, od 1. siječnja do 31. kolovoza, ukupna količina oborine veća je od prosječne. Istodobno je u Splitu prosječna, a sušnije nego što je uobičajeno je u Dubrovniku i Osijeku, gotovo sigurno i još ponegdje.
I dok oborina i dalje varira, temperatura zraka je postojana – posvuda je znatno viša od prosječne. Čak i rekordno visoka! I to ne samo u posljednjih 8 mjeseci nego i posljednjih 12, čak i 15! Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije prognoze – takva bi mogla i ostati!” napisao je Vakula.
“Prognoze za nastavak 2024. i dalje su postojane u davanju povećane vjerojatnosti za nastavak iznadprosječno toplih sezona, posebice jeseni, tijekom koje bi više oborine u većini Hrvatske moglo biti u listopadu i osobito studenome.
Prognoze za zimu trenutačno su manje vjerojatne, ali ipak daju neku nadu ljubiteljima zime za hladnije dane i snijeg u siječnju”, dodao je.
