Zakonom o radu propisana su pravila korištenja godišnjeg odmora, uključujući minimalni broj slobodnih dana. Dodatna prava i uvjeti korištenja godišnje odmora uređuje se kolektivnim ugovorom i internim aktima.
Poslodavac je dužan omogućiti zaposlenom da iskoristi slobodne dane što znači da se godišnji odmor ne smije uskratiti u zamjenu za naknadu ili neko drugo pravo.
U praksi se često događa da zbog obveza na poslu radnici nisu u mogućnosti koristiti godišnji odmor kada bi željeli, a često se događa da dane neiskorištenog godišnjeg odmora prebacuju u narednu godinu, piše tportal.
Zato je važno da se informirate o svojim pravima i inzistirate na ispunjenju barem minimalnih zakonskih uvjeta.
Kada stječete pravo na puni godišnji odmor?
Pravo na korištenje godišnjeg odmora stječete nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Ako ste između dva radna odnosa imali prekid duži od osam dana, da biste ostvarili pravo na godišnji odmor, morate navršiti šest mjeseci staža bez obzira koliko staža ste imali prije prekida.
Primjerice, ako ste zaposleni 1. ožujka 2024. godine, poslodavac vam za 2024. godinu mora omogućiti korištenje punog godišnjeg odmora pod uvjetom da vam radni odnos traje barem do isteka 1. rujna 2024. godine.
Ako u određenoj godini niste napunili šest mjeseci rada imate pravo na puni, već na razmjerni dio godišnjeg odmora. Primjerice, ako ste se zaposlili 1. studenog, a puni godišnji odmor iznosi 24 dana, u toj godini stječete pravo na četiri dana godišnjeg odmora.
Prema istraživanju portala Moj Posao hrvatski radnici imaju u prosjeku 23 dana godišnjeg. Pritom najviše slobodnih dana imaju oni u velikim tvrtkama i institucijama, a najmanje u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu.
Koliko slobodnih dana možete dobiti?
U svakoj godini imate pravo na najmanje četiri tjedna plaćenog odmora. Minimalni broj dana godišnjeg odmora varira od 20 do 24 s ovisno o tome je li poslodavac rasporedio radni tjedan na pet ili šest radnih dana.
Dodatne slobodne možete dobiti ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili ugovorom o radu. U tom slučaju, na zakonski minimum dodaje se broj dana na koje imate pravo prema određenim kriterijima, poput godina staža, složenosti poslova, broja djece i sl.
Ako ste maloljetni ili radite na poslovima na kojima ste izloženi štetnim utjecajima na zdravlje, imate zakonsko pravo na dodatnih tjedan dana godišnjeg odmora. Važno je naglasiti da se u godišnji odmor ne smiju uračunavati blagdani i neradni dani.
Koja je razlika između godišnjeg i plaćenog dopusta?
Pored godišnjeg odmora, tijekom godine imate pravo i na dodatne slobodne dane uz naknadu plaće za neke osobne potrebe. Plaćeni dopust obično se koristi u slučajevima sklapanja braka, rođenja djeteta, preseljenja, teže bolesti ili smrti u obitelji.
Prema zakonu za navedene potrebe možete dobiti do sedam slobodnih dana godišnje, a to može biti i više ako je tako uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
Plaćeni dopust možete ostvariti i po osnovi darivanja krvi i to najmanje jedan dan po darivanju, piše tportal.
Kako se određuje raspored odmora?
Poslodavac je dužan donijeti raspored godišnjeg odmora najkasnije do kraja lipnja za tekuću godinu u skladu s organizacijom rada. U izradi rasporeda poslodavac treba uključiti i prijedloge zaposlenika, ali ih ne treba usvojiti ako ne odgovaraju potrebama organizacije rada.
U većim tvrtkama, u kojima postoji radničko vijeće, raspored korištenja godišnjih odmora donosi se nakon provedenog savjetovanja s ovim tijelom. Godišnji odmor obično se koristi u više navrata tijekom godine. U pravilu koristi se najmanje dva tjedna godišnjeg u neprekidnom trajanju, osim ako s poslodavcem ne postignete drugačiji dogovor.
Jedan dan godišnjeg možete iskoristiti po želji, neovisno o rasporedu. U tom slučaju trebate obavijeste poslodavca najmanje tri dana prije korištenja.
Ako tijekom godine niste iskoristili cijeli godišnji odmor, preostale slobodne dane morate iskoristiti do 30. lipnja naredne godine.
Mijenja li se plaća za vrijeme godišnjeg?
Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora poslodavac vam je dužan isplatiti punu plaću i to najmanje u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca.
U slučaju da niste radili sve vrijeme ta tri mjeseca prije odlaska na godišnji odmor (npr. bili ste na bolovanju), prosjek se računa za tri mjeseca u kojima ste primali cjelovitu plaću.
Tko ima pravo na regres i u kolikom iznosu?
U ljetnoj sezoni, kada se koristi najveći dio godišnjeg odmora, poslodavci obično nagrađuju zaposlene dodatnom isplatom u vidu regresa. Isplata regresa nije zakonska obveza već ovisi o odluci poslodavca, ugovoru o radu ili kolektivnom ugovoru.
Iznos regresa nije ograničen, ali postoji ograničenje za neoporezivu isplatu za tu svrhu. U ime različitih prigodnih nagrada poslodavac može godišnje neoporezivo isplatiti do 663,62 eura godišnje.
Većina poslodavaca drži se pravila da taj neoporezivi iznos rasporedi na dvije do tri nagrade, a obično su to regres, božićnica i uskrsnica.
Primjerice, zaposlenima u javnim i državnim službama Vlada je nedavno podigla regres sa 232 eura na 300 eura.
U javnom sektoru isplate regresa za sve koji koriste godišnji odmor tijekom ljeta počinju krajem lipnja te moraju biti isplaćeni do 15. srpnja, dok u privatnom sektoru o tome odlučuje svaki poslodavac zasebno, piše N1.
