Toplinski valovi postaju sve žešći i duži. Kada se tome doda vlaga, uvjeti postaju gotovo nepodnošljivi za ljudsko tijelo – dolazi do točke kada se naše tijelo više ne može prilagoditi.
37-godišnjak je trebao preživjeti trčanje po parku, ali nije.
U ljeto 2021. godine, 37-godišnji ultramaratonac Philip Kreycik planirao je trčati oko 13 kilometara po kalifornijskom krajinskom parku Pleasanton Ridge, izvještava CNN. Jutro 10. srpnja, kada su temperature porasle iznad 32 stupnja Celzija, parkirao je automobil u parku, ostavivši u njemu telefon i vodu. Prvih nekoliko kilometara pretrčao je brzo, ali tada su se stvari pogoršale. GPS podaci s njegovog pametnog sata pokazali su da je značajno usporio. Skrenuo je s puta, a njegovi koraci postali su neujednačeni. U međuvremenu, temperatura se popela iznad 38 stupnja Celzija.
Kada Kreycik nije došao na ručak, njegova supruga pozvala je policiju. Prošlo je više od tri tjedna prije nego što su pronašli njegovo tijelo. Obdukcija nije pokazala znakove ozljeda. Kreycik je vjerojatno umro zbog stanja izazvanog vrućinom.
Ova tragedija, nažalost, nije jedinstvena; ekstremna vrućina obične aktivnosti pretvara u smrtonosne.
Ove godine u Grčkoj je nekoliko turista, uključujući poznatog britanskog voditelja Michaela Mosleya, umrlo tijekom šetnje po podnevnom suncu. Na planinarenju u američkom nacionalnom parku, otac i kći su izgubili živote. 23-godišnja djevojka preminula je od toplinskog udara na koncertu Taylor Swift. Ljudi umiru u svojim neklimatiziranim domovima zbog vrućine. Tijekom hodočašća na hadž u lipnju, oko 1300 ljudi umrlo je kada su temperature u Meki premašile 48 stupnjeva Celzija.
Vrućina je najsmrtonosnija vrsta ekstremnih vremenskih uvjeta. Zbog klimatske krize, koju uzrokuju ljudi, toplinski valovi postaju sve žešći i duži. Ako se tome doda vlaga, uvjeti postaju nepodnošljivi za ljudsko tijelo – dolazi do točke kada se naše tijelo više ne može prilagoditi.
“Iz ljeta smo zapravo stvorili oružje,” izjavio je za CNN Matthew Huber, profesor klimatskih znanosti na Sveučilištu Purdue.
Unutar vruće komore
Kreycik je umro unatoč tome što je bio iznimno fit, relativno mlad i iskusan trkač. Neki ljudi su osjetljiviji na vrućinu od drugih, uključujući vrlo stare i mlade, ali nitko nije imun – ni najbolji svjetski sportaši. Mnogi su zabrinuti jer se očekuje da će temperature u olimpijskom Parizu ovog tjedna porasti iznad 35 stupnjeva.
Znanstvenici istražuju brojne načine na koje vrućina štetno djeluje na ljudsko tijelo, uključujući istraživanja u okolišnim komorama – sobama u kojima testiraju ljudski odgovor na široki raspon temperature i vlage.
Novinari CNN-a posjetili su jednu takvu komoru na Sveučilištu Južni Wales u Ujedinjenom Kraljevstvu kako bi iskusili kako vrućina ubija, ali u sigurnom i kontroliranom okruženju.
“Ogrijat ćemo vas i tada će stvari polako početi napredovati,” upozorio je novinare Damian Bailey, profesor fiziologije i biokemije na sveučilištu. Bailey koristi mnoštvo instrumenata za praćenje vitalnih znakova – srčanog ritma, protoka krvi u mozgu i temperature kože – dok osoba odmara ili obavlja laganu vježbu na biciklu.
Počinje se s udobnih 23 stupnja Celzija, a zatim se temperatura diže do 40 stupnjeva. Nakon toga, znanstvenici ispitanike izlažu ekstremnoj vlažnosti, od suhih 20 posto do zagušljivih 85 posto vlage.
“To je ubojica,” kaže profesor Bailey. “Vlaga, na koju se ne možete prilagoditi.”
Tada stvari postaju teške.
Kako vrućina utječe na kožu, srce i mozak
Milijuni znojnih žlijezda po cijelom tijelu izlučuju znoj na kožu. Tijekom isparavanja, znoj prenosi toplinu u zrak, hladeći vas. Međutim, kada je prevruće i vlažno, cijeli proces može postati neučinkovit.
Previše znojenja može dovesti do dehidracije, a vaše tijelo ne daje uvijek alarm kada treba više tekućine. Kada osjetite žeđ, možda je već prekasno jer možete gubiti tekućinu brže nego što je možete nadoknaditi.
Vrlo vlažna vrućina može poništiti prednosti znojenja. Kada je zrak zasićen vlagom, znoj isparava puno sporije ili uopće ne. Umjesto toga, skuplja se i kapa. Bez glavnog mehanizma hlađenja, vaša tjelesna temperatura raste.
Srce i krvne žile su “obično prvi koji se aktiviraju” kako bi regulirali tjelesnu temperaturu, objašnjava dr. Catharina Giudice, hitna liječnica i suradnica za klimatske promjene na Harvardskoj školi javnog zdravlja.
U ekstremnoj vrućini, vaše srce mora raditi puno jače kako bi održalo stabilnu unutarnju temperaturu tijela. Mora brzo pumpati krv prema vašoj koži, gdje može osloboditi toplinu. To je razlog zašto mnogi pocrvene kada im je vruće.
Gubitak tekućine znojenjem smanjuje volumen krvi. To znači da je vaše srce prisiljeno još jače pumpati kako bi održalo krvni tlak. Uz to, može se osjećati kao da će vam “srce iskočiti iz prsa”, objašnjava Bailey.
Hipotalamus, malo područje u obliku dijamanta u mozgu, usmjerava hlađenje vašeg tijela. Pokreće znojenje i usmjerava protok krvi, sve kako bi vašu unutarnju temperaturu održao na oko 37 stupnjeva Celzija.
Ako postane prevruće, sustav se raspada.
Protok krvi u mozgu se smanjuje u ekstremnoj vrućini jer se disanje ubrzava, a krvne žile u vratu i lubanji sužavaju. To oduzima mozgu kisik i glukozu potrebne za funkcioniranje. To može utjecati na vaše kognitivne sposobnosti, pogoršati postojeća mentalna stanja i dovesti do lošeg odlučivanja.
“Ako niste prilagođeni vrućini, vaš mozak se vrlo brzo zbuni i donosite loše odluke, a tada ste u nevolji,” kaže dr. Pope Moseley, liječnik i istraživač biomedicinskih znanosti na Sveučilištu Arizona.
Kako vrućina ubija
Ekstremna vrućina uništava obrambene mehanizme vašeg tijela i brzo prelazi iz neugodne u smrtonosnu. Često počinje sa simptomima poput mučnine, glavobolje, mišićnih grčeva, čak i nesvjestice. Sve su to znakovi toplinske iscrpljenosti – vaše tijelo je dehidrirano i počinje gubiti sposobnost samoohlađivanja.
Toplinski udar se događa kada vaše tijelo više ne može koristiti uobičajene mehanizme hlađenja, poput znojenja i povećanog protoka krvi u kožu, što dovodi do katastrofalnog porasta tjelesne temperature. Kada se vaša unutarnja temperatura počne penjati iznad 40 stupnjeva, što se može dogoditi u roku od 10 do 20 minuta od izloženosti, “koračate prema smrti i ona može doći vrlo brzo,” upozorava Bailey.
Možete postati dezorijentirani i izgubiti svijest. Glavni organi počinju otkazivati. Barijere koje odvajaju crijeva od ostatka probavnog sustava mogu postati poroznije, dopuštajući smrtonosnim toksinima da uđu u krvotok. Konačno, srce otkazuje.
Toplinski udar je “eksplozivna bolest,” upozorava Moseley. “To je upalna, višesustavna disfunkcija.” Ako se hitno ne započne liječenje, može brzo dovesti do smrti.
Tragedija toplinskog udara je u tome što, dok vas ubija, također pogoršava vaše mentalne sposobnosti, sprječavajući vas da shvatite u kakvoj ste strašnoj opasnosti. Zato imamo toliko priča o ljudima koji umiru tijekom trčanja i planinarenja, objašnjava Moseley.
Najbolji način za liječenje toplinskog udara je uranjanje u hladnu vodu, savjetuje Giudice, ili, ako to nije moguće, postavljanje mokrih ručnika izravno na tijelo i istodobno hlađenje ventilatorima.
Skoro trećina onih koji prežive dožive trajne oštećenja mozga.
Još smrtonosnija budućnost
Naše tijelo se može do određene mjere prilagoditi vrućini, ali za to je potrebno vrijeme. Ponekad je vrućina jednostavno previše ekstremna da bi se na nju prilagodili.
Za bolju predstavu o tome kako toplinski stres utječe na tijelo, znanstvenici koriste temperaturu mokrog termometra, koja uzima u obzir ukupne učinke temperature i vlage. Mjeri se tako da se mokra krpa omota oko termometra. Kada voda isparava, hladi ga. Više vlage u zraku znači manje isparavanja vode i manje hlađenja.
Temperatura mokrog termometra oko 31 stupanj Celzija je, prema nedavnim istraživanjima, najviša temperatura koju zdravi ljudi mogu podnijeti. Možda 31 stupanj ne zvuči tako vruće, ali to je zagušljiva i smrtonosna vrućina – pri 100-postotnoj vlazi, vaše tijelo praktično ostaje bez sposobnosti hlađenja.
Zbog ubrzanog globalnog zagrijavanja, milijarde ljudi će biti izložene ovom opasnom pragu. Najugroženije regije su zapadna Afrika i dijelovi južne Azije, gdje je gustoća naseljenosti najveća, a pristup klima uređajima slab. U bogatijim zemljama će biti bolje, ali ekstremno vlažnoj vrućini neće moći izbjeći.
Današnja izuzetno vruća ljeta vjerojatno će se, prema standardima budućnosti, činiti hladnim, a vrućina koju doživljavamo mijenja se na načine koji nam ne idu u prilog. Među ostalim, ekstremna, vlažna vrućina češće traje i tijekom noći, zbog čega naše tijelo nema dovoljno vremena za oporavak.
Prema službenim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od vrućine svake godine umire oko 489.000 ljudi. No stvarni broj bi mogao biti veći jer je teško bilježiti smrtne slučajeve povezane s vrućinom i često ih se pripisuje srčanim udarima ili moždanim udarima.
Svaki ljetni tjedan donosi više priča o ljudima poput ultramaratonca Philipa Kreycika, čije bi tragične prerane smrti mogle biti spriječene.
Vrućina nas ne pogađa kao razorna snaga uragana, opustošenje požara ili uništenje nakon poplava. Sve to ostavlja vidljive i trenutne tragove.
Vrućina je, naprotiv, puzajuća prijetnja iz pozadine. Najgore štete ne nanosi imovini, već našim tijelima. Ona je nevidljivi, tihi ubojica, piše N1.