Veliki dio turista u Hrvatsku stiže automobilima, a dio njih, posljednjih godina ima električni pogon. Električni automobili za punjenje trebaju određeno vrijeme.
Broj punjača je ograničen, a priljev vozila tijekom ljeta, odnosno turističke sezone – velik, što stvara gužve na punionicama.
Ovih dana možemo vidjeti medijske izvještaje u kojima se turisti žale da nakon što provedu sate u kolonama na cestama, gube dodatno vrijeme čekajući i po sat vremena mjesto na punjaču, kako bi napunili baterije za nastavak puta.
Hrvatska ima manje punionica od Slovenije
Prema podacima koji se navode u izvješću Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA), Hrvatska ima 1074 javne punionice, što je 0,2 posto od ukupnog broja punionica u EU, te je među pet zemalja s najmanje punionica zajedno s Estonijom, Latvijom, Ciprom i Maltom.
Slovenija ima nešto veći broj punionica – oko 1600. Slovačka 2380, Češka oko 4600, a od površinom manjih zemalja uvjerljivi rekorder je Nizozemska, gdje je instalirano oko 144 tisuće punionica, što je gotovo 23 posto europske mreže. Nizozemci imaju više punionica nego Njemačka ili Francuska.
Ipak, čini se da je u Hrvatskoj glavni problem sezonalnost. Tijekom ljeta iz inozemstva stigne gotovo deset puta veći broj električnih vozila nego što ih je inače na cestama.
“U jeku turističke sezone čeka se posvuda, pa i u redu za sladoled”
Josip Vukušić, tajnik Hrvatske nacionalne udruge vozača električnih vozila “Strujni krug”, za FORBES Hrvatska kaže da je pokrivenost glavnih cestovnih ruta punionicama zadovoljavajuća te da se može putovati bez većih poteškoća.
“Ipak, do kraja 2026. godine dobro će doći postavljanje novih 56 novih ultra brzih punjača koji će dodatno optimizirati vrijeme punjenja. Naši članovi nemaju problema s punjenjem tijekom špice turističke sezone jer planiraju svoja putovanja tako da zaobilaze hubove pod najvećim pritiskom turista, te se pune na alternativnim rutama ili mjestima”, kaže Vukušić.
Dodaje i da, prema njihovim procjenama, kroz Hrvatsku godišnje prođe oko 70 tisuća turista s električnim automobilima, dok je trenutno u zemlji registrirano oko osam tisuća električnih vozila.
“Hrvatska, kao turistička zemlja, suočava se s problemom sezonalnosti, što rezultira gužvama na naplatnim postajama, autocestama, kao i na mjestima za točenje goriva poput Zira ili Jasenica gdje se zna čekati i do 45 minuta. U jeku turističke sezone čeka se posvuda, pa tako i u redu za sladoled”, kaže.
Pred EU, pa tako i Hrvatskom je veliki zadatak izgradnje mreže punionica za električna vozila koji si je sama postavila. Krajem 2023. godine, u EU je bilo dostupno 632.423 javnih punionica, a na cestama je bilo oko tri milijuna električnih vozila. Prošle godine ukupno je instalirano oko 153.000 novih javnih punionica.
Rast broja električnih vozila na cestama nije pratio razvoj infrastrukture
Europska komisija kao cilj je postavila 3,5 milijuna punionica do 2030. godine kako bi se podržala razina elektrifikacije potrebna za postizanje smanjenja CO2 od 55 posto za osobne automobile. Postizanje ovog cilja zahtijevalo bi instalaciju gotovo 2,9 milijuna javnih punionica u sljedećih sedam godina, odnosno 410 tisuća godišnje ili gotovo osam tisuća tjedno.
Projekcije ACEA-e ukazuju na znatno veći potreban broj punionica – smatraju da će ih do 2030. biti potrebno 8,8 milijuna. To bi zahtijevalo instalaciju 1,2 milijuna punionica godišnje, odnosno više od 22 tisuće tjedno.
Primjećuje se da, zapravo, prodaja električnih vozila nadmašuje rast mreže punionica. U posljednjih sedam godina, prodaja električnih vozila nadmašila je rast mreže punionica više od tri puta. ACEA je izračunala da se između 2017. i 2023. godine, prodaja električnih automobila povećala više od 18 puta, dok je broj javnih punionica u EU porastao tek šest puta, piše Forbes Hrvatska.
