U ponedjeljak, 8. srpnja 2024. godine, u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar s početkom u 21:30 sati, u sklopu 30. Zadarskog kazališnog ljeta, pogledajte dramsko-plesnu predstavu “Kako je Potjeh tražio istinu” u koprodukciji Zadarskog plesnog ansambla i HNK Zadar.
KAKO JE POTJEH TRAŽIO ISTINU
režija, kostimografija, scenografija: Marija Šarić Ban
koreografija: Sanja Petrovski
Asistenti koreografa : Korina Oltran, Natali Mahmić i Patricia Gospić
Glazba: Mojmir Novaković
Oblikovanje svjetla: Igor Petrovski
Oblikovanje tona: Tomislav Kraljević Shome
Uloge:
POTJEH – Patricia Gospić
MARUN – Vito Sikiric
LJUTIŠA – Mona Dao
BIJES I – Korina Oltran
BIJES II – Natali Mahmić
BIJES III – Martina Ružić
SVAROŽIĆ – Vinko Radovcic
BJESOMAR – Josipa Štulić
DJED VJEST – Mimi Zadarski
MALI BIJES – Erin Matulić
DRVEĆE, BJESOVI, VATRE, VOJNICI, DVORJANI – Mia Šare, Tara Kokić, Lucija Ristić, Nina Pavić, Josipa Žunić, Leona Vrkić, Nika Melada, Emili Buljat, Ema Đurica, Lori Sutlović, Ljupka Petrovski
Narator: Sanja Zalović
Glas: Josip Mihatov
Najizvođenija predstava Zadarskog plesnog ansambla, “Kako je Potjeh tražio istinu”, u režiji Marije Šarić Ban, premijerno je izvedena 11. srpnja 2005. godine na sceni Kazališta lutaka Zadar u sklopu Zadarskog kazališnog ljeta te je od tada igrala oko 25 puta, uključujući gostovanja na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku i Festivalu bajke u Ogulinu. Predstava je obnavljana četiri puta, a zadnji put je igrala u Kazalištu lutaka Zadar 2018. godine.
Ova dramsko-plesna predstava nadahnuta je pripovijetkom Ivane Brlić Mažuranić, smještena na područje Dalmatinske zagore. Režiju, kostimografiju i scenografiju potpisuje dr.art. Marija Šarić Ban, a predstava je dio njezinog umjetničkog doktorskog rada “Sinergija kazališnog kostima i scenskog prostora”, obranjenog 2022. godine na ALU u Zagrebu. Za autore ove predstave, redateljicu Mariju Šarić Ban i koreografkinju Sanju Petrovski, poniranje Ivane Brlić Mažuranić u područje mitologije djeluje istinski inspirativno. Arhetipski motivi vječne borbe dobra i zla pomoću slika iz drevnih mitova pripovijedaju o sudbini običnih ljudi.