Ako netko još ima dvojbi oko globalnog zagrijavanja, meteorološke statistike prilično neumoljivo razgrću sve sumnje. Tražeći te statistike, čak ne treba ići suviše globalno. Dovoljno je zadržati se u Hrvatskoj.
Prema podacima iz tablice Državnog hidrometeorloškog zavoda (DHMZ), od 10 najviših izmjerenih temperatura zraka u Hrvatskoj otkako se obavljaju mjerenja, čak sedam ih je izmjereno u ovom stoljeću.
Štoviše, pet ih je izmjereno u proteklih deset godina.
Doduše, rekord i dalje datira iz davnog 4. kolovoza 1981. godine kada je u Pločama izmjereno 42,8 stupnjeva Celzijevih.
Da je taj dan bio pakleno vruć govori i to da je tada izmjerena i osma najviša temperatura u Hrvatskoj ikad – u Stonu je bilo 41,5 stupnjeva.
Pržimo se kao nikad ranije
Druga najviša temperatura ikad u Hrvatskoj izmjerena je 10. kolovoza 2017. u Starigradu Paklenici, tek za mrvu niža od one iz Ploča 1981. godine – 42,7 stupnjeva. Te 2017. izmjerene su i četvrta i peta najviša temperatura u Hrvatskoj – u Kninu 42,3 stupnja, a na mjernoj postaji Split Kaštela 42,2.
Spustimo li pogled niže na ovu tablicu, podaci još više govore da se od početka ovog stoljeća pržimo kao nikad ranije. Od 11. do 20. mjesta ljestvice sve su temperature izmjerene u proteklih 17 godina. A “najpaklenija” je bila 2017. u kojoj je izmjereno čak osam od 20 najviših ikad izmjerenih temperatura zraka u Hrvatskoj.
Čak 53 najviše izmjerene temperature kod nas bile su 40 ili više stupnjeva Celzijevih. A od te 53 – što je podatak koji još više žari – samo sedam ih je izmjereno prije ovog stoljeća. Od toga su 33 izmjerene u kolovozu, a 20 u srpnju.
Pamtite li toplinske valove prije 30 godina?
Jesmo li toplinske valove, naročito dugotrajne kakav bi trebao biti ovaj koji je tek nastupio, imali i prije 30, 40 ili 50 godina? Ili su ondašnje paklene vrućine i temperaturni ekstremi bili kratkotrajni ekscesi? U DHMZ-u su nam na ta pitanja odgovorili da su se toplinski valovi javljali i u prošlosti. Ali…
“Analiza recentne prošlosti, uz primjenu postojećih kriterija za rizik od toplinskih valova, pokazuje da ukupan broj dana koji zadovoljavaju neki od rizika raste od 1991. do 2020. godine. Iako su se dani s rizikom od toplinskog vala javljali na početku analiziranog razdoblja, bili su manje prisutni. Najmanji broj upozorenja zabilježen je u ljeto 1997. godine, pri čemu su u samo tri dana kriteriji za pojedini rizik bili zadovoljeni u jednoj od regija Hrvatske”, istaknula je mr.sc. Lidija Srnec, voditeljica DHMZ-ovog Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju.
Godine 2003. (p)otopio nas toplinski val
Godine 2003. cijela je Europa, kažu u DHMZ-u, bilježila jedan od najjačih toplinskih valova do tada.
“U Hrvatskoj su te 2003. kriteriji za toplinski val bili zadovoljeni gotovo cijelu drugu polovicu lipnja, te potom ponovo od druge polovice srpnja do pred kraj kolovoza. Toplinski val je bio izraženiji uz Jadran i u njegovoj unutrašnjosti”, kažu u DHMZ-u.
Na pitanje jesu li toplinski valovi nekoć bili dugotrajni i intenzivni poput ovih sadašnjih, u DHMZ-u kažu da bi za precizan odgovor trebalo analizu proširiti i na razdoblje prije 1991. godine.
“No kako temperature zraka rastu, a s njima i minimalne i maksimalne temperature, vrlo je vjerojatno da bi odgovor bio da je učestalost toplinskih valova u nešto daljoj prošlosti, uz primjenu današnjih kriterija, bila manja, kao i duljina njihova trajanja”, odgovorila je mr.sc. Srnec iz DHMZ-a.
Proljetni toplinski valovi zasad su nam ugodni
Prema enciklopedijskim defincijama, toplinski val razdoblje je nenormalno i neugodno vrućeg i obično vlažnog vremena. Javlja se kada dnevna maksimalna temperatura dulja od pet uzastopnih dana premaši prosječnu maksimalnu temperaturu za 5 stupnjeva Celzijevih. U travnju ove godine u Hrvatskoj je zavladalo razdoblje neuobičajenog, ali tada ugodno toplog vremena.
Cijeli travanj bio je najtopliji dotad. Atmosferski fizičar Branko Grisogono objasnio nam je tada da je to bio proljetni toplinski val. Toplinski valovi, kazao je, ranije su bili isključivo definirani ljetom što se u međuvremenu promijenilo.
“Kad u proljeće imamo toplinski val, to je ugodnije od toplinskog vala u srpnju. Ugodnije je kad s 15 ili 18 stupnjeva Celzijevih, što bi trebala biti maksimalna srednja temperatura za prvu polovicu travnja, ode gore za 8 ili 10 stupnjeva. To je lakše izdržati, nego kad usred ljeta sa srednje maksimalne temperature od 30 stupnjeva odemo gore za 8 ili 10 stupnjeva”, rekao je tada prof. Grisogono, piše N1.
