U hrvatskim se bolnicama infekcijama godišnje zarazi i preko 40 tisuća pacijenata!

Hrvatska javnost se na tragičan način upoznala s jednim od najvećih problema zdravstvenog sustava, bolničkim infekcijama (eng. hospital-acquired infection). Taj problem postoji oduvijek jer postupak liječenja često nosi veći rizik (operacije i drugi invazivni zahvati), a bolnice kao mjesta liječenja svakakvih vrsta oboljenja nenamjerno postaju svojevrsni rasadnici.

Dakako, to ne znači da su bolnice rizične za pacijente ili da je bolje ne liječiti se uopće. Ali s obzirom na to da bolničke infekcije mogu značajno utjecati na dobrobit pacijenata i ishod liječenja, potrebno je obratiti pozornost na taj često zanemaren problem.

Umire li se od bolničkih infekcija ili s njima?

Dodatan problem koji se pojavljuje kod smrti uzrokovanih bolničkim infekcijama je to što od njih umiru najčešće već jako bolesne osobe, slabog imuniteta i koje već imaju jedan ili više ozbiljnih zdravstvenih problema.

Svatko tko se liječi u zdravstvenoj ustanovi može dobiti bolničku infekciju, ali su najčešće kod ljudi s kompromitiranim imunološkim sustavom. Mogu biti uzrokovane bakterijama, virusima ili gljivicama.

Na pitanje je li netko preminuo s bolničkom infekcijom ili od nje nije lako odgovoriti. Sličan problem je postojao kod pandemije covida-19, od kojeg su češće (ne uvijek) umirali ljudi koji su jako stari i već imaju nekoliko kroničnih bolesti.

Glavna pretpostavka koja se mora ispuniti da bi se moglo govoriti o bolničkoj infekciji je da se zaraza dogodila u bolnici, do tri dana nakon otpuštanja iz bolnice i do 30 dana nakon operacije.

Prema procjeni Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC), u Europskoj uniji i Europskom gospodarskom prostoru se svake godine dogodi više od 3.5 milijuna slučajeva bolničkih infekcija, što dovodi do više od 90 tisuća smrtnih slučajeva od infekcija.

Svaki četrnaesti pacijent u hrvatskim bolnicama dobije neku infekciju

Najčešći tipovi bolničkih infekcija su infekcije mokraćnog sustava, operacijske rane, gastrointestinalne infekcije, meningitis i upala pluća. Infekcije bakterijom koja uzrokuje legionarsku bolest su rijetke, ali se događaju.

Bolničke infekcije je nemoguće potpuno izbjeći, ali se njihova učestalost može minimalizirati. U državama EU između 3 i 13 posto pacijenata u bolnicama dobije nekakav oblik infekcije. Najgora situacija je u Grčkoj (12.2 posto), Portugalu (11.6 posto) i Švedskoj (10.4 posto), a najbolja u Latviji (3 posto), Rumunjskoj (3.1 posto) i Bugarskoj (3.7 posto).

U prosjeku otprilike svaki četrnaesti (7.2 posto) pacijent u hrvatskim bolnicama dobije neku od bolničkih infekcija. To je nešto više od medijana EU/EEA, koji iznosi 6.8 posto.

Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti napominje i da podatke o učestalosti bolničkih infekcija treba uzeti s rezervom jer ovise o dijagnostičkim kapacitetima, uzorku pacijenata i reprezentativnosti bolnica u kojima su se prikupljali podaci za cijelu državu.

Ipak, procjenjuju da su podaci za Hrvatsku jako reprezentativni (dobro prikazuju stvarno stanje), dok su za države poput Bugarske, Latvije i Nizozemske slabije kvalitete.

Loša kvaliteta zdravstvene skrbi povećava broj bolničkih infekcija

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u izvješću iz 2022. navodi da su bolničke infekcije najčešće posljedica loše kvalitete zdravstvene skrbi i nedostatka odgovarajućih sigurnosnih programa, ali mogu biti povezane i s tehnološki naprednim i invazivnim tretmanima.

U bogatim državama s visokim dohotkom u prosjeku pogađaju 7 posto pacijenata, a u državama s niskim i srednjim dohotkom pogađaju u prosjeku između 15 i 20 posto pacijenata

Bolničke infekcije značajno povećavaju rizik od prerane smrti, dovode do dugoročnih komplikacija, invaliditeta i patnje. Moralno gledano su velik izvor tragedije, a financijski gledano ne samo da povećavaju trošak zdravstvenog sustava nego i smanjuju produktivnost radnika te dovode do ranijeg odlaska u mirovinu.

Za primjer, procjenjuje se da je u zemljama Europske unije i Europskog gospodarskog prostora teret bolničkih infekcija u vidu izgubljenih godina zdravog života (invaliditet i prerana smrt) od 2011. do 2021. bio dva puta veći nego za 32 druge infekcije (koje nisu bolničke) zajedno.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) procjenjuje da bi ulaganje jednog dolara korigiranog paritetom kupovne moći (PPP) po stanovniku u poboljšanje higijene ruku rezultiralo padom troškova zdravstva od dva dolara (PPP)

Ulaganje jednog dolara (PPP) po stanovniku za poboljšanje higijene okoline (čišćenje površina, dezinfekcija instrumenata…) u zdravstvenim ustanovama donosi 1.1 dolar PPP smanjenja rashoda zdravstva svake godine. Nadalje, svaki dolar uložen u poboljšanje higijene ruku i higijenu okoline donosi uštedu od 1.1 do 11.3 dolara, ovisno o vrsti intervencija i uvjetima.

Treba li se bojati bolnica?

Svaki dan u bolnicama diljem Hrvatske je između 560 i 770 pacijenata koji imaju bolničku infekciju (ECDC izvješće 2022.-2023.). Na godišnjoj razini se njima zarazi između 22 i 43.5 tisuća ljudi. Primarno se radi o dišnim, urinarnim, krvnim, gastrointestinalnim infekcijama te infekcijama postoperacijskih rana.

Razvoj legionarske bolesti kao rezultat bolničke infekcije je jako rijedak. Češće se infekcija događa u hotelima i u objektima koji koriste vodu za hlađenje i ovlaživanje zraka. U Hrvatskoj je prošle godine prijavljeno 65 slučajeva oboljelih od legionarske bolesti, s četiri smrti. 2022.  ih je prijavljeno 48 s četiri smrtna ishoda.

Smrtnost je između 5 i 10 posto, ali se kod ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom penje na između 40 i 80 posto. Zbog toga je izbijanje legionele posebno opasno u bolnicama.

Možda su se pravodobnom reakcijom po pitanju ograničavanja širenja bolničkih infekcija nedavne smrti od legionele na Rebru mogle spriječiti. Ali isto tako treba biti svjestan da se bolničke infekcije, uključujući legionelu, ne mogu iskorijeniti, analizira Index.