Unatoč globalnom zatopljenju, ekstremima koje i mi osjećamo, prirodi koja se drastično mijenja i dalje u klimatske promjene mnogi ne vjeruju. Uz klasičan argument: pa i prije je bio vruće.
I to je istina ali toplinski valovi nisu bili tako dugi, intenzivni i na ovako velikom području. Spominjala se proteklih dana i toplinska kupola, no aktualni val vrućine ipak je posljedica termo baričkog grebena.
Dan prije prvog dana ljeta Split se pržio na 39 stupnjeva. Nigdje u državi danas nije bilo tako vruće, što turisti možda ne znaju, ali znaju za klimatske promjene.
“Mogle bi to biti klimatske promjene, nisam proučavala. Ustvari vjerujem u klimatske promjene, ali ne znam, mislila sam da je uvijek prilično vruće u Hrvatskoj. Ne ovako?”, rekla je popodne na rivi Emily iz Engleske. Nijemac Dieter pak primjećuje da je vruće, ali dodaje da “jedan stupanj više ili manje ne znači da bismo se trebali opterećivati je li ove godine najtoplije ljeto, ili će biti dogodine”.
Žega iz Splita sutra se širi i na ostatak zemlje, pakao će biti svugdje. Možda će netko reći da je skroz ugodno u hladu nekog stabla. Neki drugi će reći, ‘ma daj, pa bilo je u Zagrebu i 37,5 stupnjeva u lipnju još 1950., u Osijeku i preko 39 još 1908’. Takvima bi trebalo reći da su to bile anomalije – toplinski valovi sada dolaze ranije, češći su, intenzivniji i zahvaćaju veća područja. Jednostavno, zar ne?
Dovoljno je pogledati aktualni toplinski val, prži u Grčkoj, prži na cijelom Balkanu, prži u Italiji, termalna kamera dočarava kakav je pakao ovih dana oko Koloseuma, temperatura se penje i do 50.
Da ovakav toplinski val u lipnju još nismo imali potvrđuju i klimatolozi, a i ljeto ima jednako ekstremnu perspektivu. Oluju kakva je lani u srpnju pogodila Zagreb ne može se isključiti. Štoviše.
“Mi idemo sve češće i žešće iz jednog ekstremnog režima u drugi, tako da možemo očekivati sušu i onda nagle prodore sa superćelijskim ili barem multićelijskim oblacima. To nam slijedi jer je klima u probuđenom energetskom stanju, gdje ima sve više i više zagrijavanja”, kaže Branko Grisogono, profesor atmosferske fizike na PMF-u.
I tako je po cijelom svijetu. Samo u posljednjih par dana imali smo temperature preko 50 na hadžu u Meki na Arapskom poluotoku, i tamo najmanje 550 mrtvih od vrućine. Jug Azije udaraju monsuni, poplave raseljavaju milijune, sve uz paklene temperature. Selo u Francuskoj razorio je tornado, da – tornado. I uz sve to, uz globalni konsenzus znanstvenika i alarmantne podatke na dnevnoj bazi, mnogi ljudi ili ne vjeruju u klimatske promjene, ili svoje stavove temelje na dezinformacijama, kaže za Direkt nizozemski psiholog i stručnjak za teorije zavjera koji je o tome baš danas u Zagrebu održao predavanje.
“Ono što se danas često čuje jest da to nema nikakve veze s ljudskom aktivnošću, nego da se radi o djelovanju sunca i da se javnost obmanjuje kako bi povjerovali da su ljudska bića odgovorna, sve u cilju stvaranja određenog narativa prema ljudima”, rekao nam je Jan-Willem Van Prooijen.
Da je tome tako pokazuje i sama najava njegovog predavanja na društvenim mrežama, ispod koje se nižu komentari ljudi koji pod imenom i prezimenom govore o debilizaciji društva kroz znanost, pitaju se vjeruje li im još itko i znanstvenike nazivaju jadnicima koji su se prodali za sitne novce. I takvima je mišljenje gotovo nemoguće promijeniti jer im znanstvene činjenice ništa ne znače.
“Najbolja šansa koju imate da takvu osobu vratite u stvarnost i svijet baziran na činjenicama, znanosti i razumu jest da se pobrinete da je takvoj osobi s vama ugodno, da s njom nastavite razgovarati s poštovanjem, a isto tako morate i sami znati nešto o temi, jer će vas ljudi prije shvatiti ozbiljno ako ste i sami upućeni u klimatske promjene”, preporuka je profesora Van Prooijena.
Nekome bi možda bilo dovoljno vidjeti globalni prikaz rasta temperatura u posljednjih nekoliko desetljeća, da uzmemo sveobuhvatno. “Nestaju ledenjaci, imamo sve više i više suša, tako da su podaci ključni. Netko u svom selu, pod nekim drvetom to možda ne doživljava, jer jedno je globalna prosječna temperatura, a drugo je lokalno”, ističe Branko Grisogono.
I zato bismo sve izvještaje o ekstremnim vremenskim pojavama trebali uzimati ozbiljno, a ne samo kad nam se dogode doslovce u vlastitom dvorištu, piše RTL.