Loša vijest za spavalice, u nedjelju 31. ožujka spavat će kraće – osim ako se prethodne večeri ne natjeraju ranije otići u krevet – jer toga se dana sat pomiče unaprijed. U noći sa subote na nedjelju u dva sata kazaljke ćemo pomaknuti na tri, kako bismo ‘uskočili’ u ljetno računanje vremena.
Uredbom Vlade Republike Hrvatske određeno je da će ljetno računanje vremena završiti 27. listopada u tri sata, tako što će se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 3 sata računati kao 2 sata.
No, što nam se do tada mijenja? Iako se već nekoliko godina obveza paljenja, odnosno gašenja dnevnih ili kratkih svjetala na automobilima ne podudara sa smjenom ljetnog i zimskog računanja vremena, ovoga se proljeća to događa gotovo istoga dana – samo biste se jednoga dana, u nedjelju, za ljetnog računanja vremena mogli naći u problemu zaustavi li vas prometni policajac jer ste na automobilu zaboravili upaliti dnevna svjetla.
Naime, u članku 102. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 70/2019), na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla u razdoblju od 1. studenog do 31.ožujka.
Motocikli i mopedi cijele godine moraju imati upaljena svijetla za vrijeme vožnje, pa se njihovim vozačima ovdje ništa ne mijenja. Ipak, bez obzira što od ponedjeljka više nećete morati voditi brigu o svjetlima danju (noću i u uvjetima smanjene vidljivosti ona su i dalje obavezna), savjetujemo vam da i dalje zadržite naviku paljenja dnevnih svjetala.
Automobil s upaljenim svjetlima i u ovom je dijelu godine, bez obzira na više sunca i prirodne svjetlosti, puno uočljiviji od vozila bez svjetala, pogotovo ako je sive, srebrne ili bijele boje, a takvi su danas u većini. Ušteda koju ćete postići ‘prištedite’ li svjetla zaista je mizerna, pogotovo usporedi li se s većim izgledima za prometnu nesreću.
Nije paljenje i gašenje svjetala na vozilima jedino o čemu valja voditi računa, pogotovo ako kod kuće nastojite trošiti manje električne energije. Iz HEP-a navode da će se prelaskom na ljetno računanje vremena električna energija utrošena od 8 do 22 sata obračunavati prema višoj tarifi (VT), a energija utrošena u razdoblju od 22 do 8 sati prema nižoj tarifi (NT). Dakle, kućanstva s dvotarifnim brojilom, da bi uštedjela, moraju s paljenjem perilice rublja pričekati 22 sata ili podesiti timer kako bi se mašina sama aktivirala ranije ujutro te ciklus pranja završila do 8 sati.
Sve ovo zvuči besmisleno…
Manje spavaj u nedjelju, gasi svjetla od ponedjeljka, kasnije pali perilicu i bojler… Zašto uopće pomičemo sat? Zimsko računanje vremena zapravo je standardno vrijeme, a s ljetnim se računanjem vremena krenulo da se iskoristi više dnevnog svjetla ljeti.
Tako se globalno postiže velika ušteda energije, a zbog veće se vidljivosti u drugom dijelu dana također događa manje prometnih nesreća, ali i kriminalnih aktivnosti. S druge strane, promjene vremena dva puta godišnje narušavaju čovjekov bioritam, tih smo dana neispavani, razdražljivi. Stoga je Europski parliament za 2021. godinu bio najavio ukidanje pomicanja sata dva puta godišnje. No, europske se zemlje oko toga nisu uspjele dogovoriti, a u tom su nas period pritisnuli i drugi problemi, pa je situacija i dalje kakva jest: prebacujemo se iz zimskog u ljetno računanje i obratno.
Želite li se u nedjelju 31. ožujka probuditi po točnom vremenu, prije odlaska na spavanje večer ranije pomaknite za jedan sat unaprijed sve satove koji se neće automatski pomaknuti. No, to će učiniti većina satova spojenih na internet, piše Večernji list.
