Predstavljen projekt “Citadela Nova”, bit će poveznica Sveučilišta i šire zajednice

U Polivalentnoj dvorani Providurove palače danas je predstavljeno idejno rješenje projekta Citadela Nova – rekonstrukcija i dogradnja radioničkog dijela stare tehničke škole, koje su izradili akademik Nikola Bašić i njegov tim iz studija Marina projekt 2020. Riječ je o nastavku kompleksa nekadašnjeg kompleksa tehničke škole, koji se naslanja na obnovljenu secesijsku zgradu, a koristila se za radionice i praktičnu nastavu.

O realizaciji ovog projekta i njegovoj vrijednosti za Sveučilište u Zadru na predstavljanju su govorili rektor prof. dr. sc. Josip Faričić, voditeljica Centra za projekte, znanost i transfer tehnologija Irena Kozulić te arhitekti Nikola Bašić i Zvonimir Bušić.

Tijekom projekta obnove stare Tehničke škole Zadarska županija prepustila je Sveučilištu u Zadru pravo na građenje na dijelu koji je ostao zapušten te je trebalo osmisliti kako će se on najbolje uklopiti na korist akademske i šire društvene zajednice. U njemu će prostor naći dva sveučilišna centra, ali i šira društvena i gospodarska zajednica.

– Obnovu kompleksa nastojali smo promatrati u okviru naših drugih strateških projekta i aktivnosti. Bivša uprava na čelu s rektoricom Vican odlučila je napraviti iskorak i krenuti u postupnu realizaciju projekata koji se odnose na obnovu brownfield lokacija i početak kompleksnijeg ostvarenja Novog kampusa. Ta su nastojanja urodila ostvarenjima kao što su novi studentski dom, obnova tehničke škole ali i pripremom dokumentacije za neke druge aktivnosti. Jedna od njih je prenamjena vojarne na Molatu u svrhu realizacije Arhipelogos, koju je začeo prof. Vladimir Skračić, a u upravi vodio tadašnji rektor Ante Uglešić. To svjedoči o kontinuitetu vizije ustanove, kroz njezinu internacionalizaciju i nastojanje da se uz osnovni znanstveni rad angažira i na dobrobit šire zajednice, istaknuo je rektor Faričić.

Nova zgrada bit će svojevrsna kopča između povijesne jezgre, odnosno starog urbanog tkiva i transformacija koje su se uz njega događale, često ne uvijek i najsretnije. Iz respekta prema takvom prostoru izrada idejnog rješenja povjerena je akademiku Bašiću, koji je prema Faričiću nadmašio i najveća očekivanja.

– Poslu sam pristupio s velikom dozom respekta i gotovo straha, jer je ovo područje bliskog kontakta sa spomenikom koji uživa najveću institucionalnu zaštitu UNESCO-a. Morali smo promišljati o nečem novom što mora kontinuirati tu urbanu kulturu. Ovo je bila šansa da se Sveučilište u prostoru Grada uprisutni u onom svom sadržaju i misiji, a to je inkluzija sa svojom zajednicom. Svi prostori koje je  Sveučilište ranije naslijedilo su u pravilu introvertni, zatvoreni i teško podesni za nekakve transformacije kakvo zahtijeva suvremeno vrijeme. Zato je taj novi prostor bio prilika da se ostvari sadržaj koji će biti ekstrovertan, tako da se kroz njega poput nekog metaforičkog konektora ostvari čvrsta veza između grada i sveučilišta, istaknuo je Bašić.

Idejni projekt detaljno je predstavio arhitekt Zvonimir Bušić. Osim otvorenosti prostora kroz središnji coworking prostor te terasu sa zasađenim crnikama i prostorom za boravak na otvorenom, jedna od najzanimljivijih intervencija je ovojnica od biljaka koje će hidroponski biti uzgajane, što će biti i prilika za praksu studentima Mediteranske poljoprivrede. Na jednoj strani ovojnice kao prepoznatljiv znak bit će izvedena sveučilišna rozeta, a na zahtjev konzervatora ostavit će se jedan dio zida starih radionica kao svjedočanstvo industrijske arhitekture.

Posebno je fascinantan izgled ovojnice zgrade, koja će izgledati kao da kroz fuge na zidovima izbija zelenilo te će biti svojevrsna imitacija gradskog bedema. Na taj način simbolički će se povezati potez od Muraja prema Perivoju kraljice Jelene Madijevke, na kojemu više nema bedema.

– Kad se ova slika stavi na razglednicu, na nju neće biti potrebno napisati „Pozdrav iz Zadra“, zaključio je Bašić.