Jasan je cilj ministra zdravstva Vilija Beroša – sve one koji još uvijek nemaju policu dopunskog osiguranja, a takvih je oko 600.000, usmjeriti da plaćaju dodatno osiguranje.
Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koje stupaju na snagu 1. siječnja predviđeno je, između ostalog, povećanje maksimalnog iznosa koji se plaća po jednom računu za medicinske usluge – primjerice, specijalističkog pregleda s dodatnim pretragama – sa sadašnjih 265,44 eura na 580,88 eura (sa 2000 na 4000 kuna). U zakonu, taj iznos definiran je kao ‘najviše 120,26 posto proračunske osnovice’, a ta osnovica i u idućoj godini se ne mijenja i ostaje na 441,44 eura, objavio je tportal.
Rastu i drugi troškovi. Osim doplaćivanja specijalističkih pregleda i pretraga, pacijenti koji nisu dodatno osigurani sami snose dio troškova bolničkog liječenja. Od 1. siječnja participacija po svakom danu bolničke zdravstvene zaštite uvećava se sa 13,29 na 17,70 eura, dok participacija za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu – uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, te ambulantnu fizikalnu medicinu i rehabilitaciju – raste s 3,31 na 4,41 euro.
Participacija za specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite, za ortopedska pomagala i druge medicinske proizvode utvrđene listom tih pomagala i proizvoda skače sa 6,62 na 8,83 eura. Za dentalna pomagala punoljetne osobe do 65 godina doplaćivat će najviše 176,97 eura, umjesto sadašnjih 132,74 eura, a stariji od 65 godina 88,46 umjesto 66,35 eura.
Pojedine udruge pacijenata dočekale su poskupljenje participacija, očekivano, na nož. Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, kazala je ranije da se u Hrvatskoj jedino zna uzeti novac pacijentima, povećati troškove direktno za korisnike usluga, odnosno za pacijente. ‘Izdvajamo i ovako veliki novac iz plaće, i onda još se tjera sve građane da imaju i dopunsko zdravstveno osiguranje. To je zastarjeli model’, kazala je Karačić.
