Mještani Ošljaka našoj su redakciji poslali otvoreno pismo s osvrtom na stanje na tom otoku promatrano s više aspekata: zakonskog, društvenog, kulturno – povijesnog, ljudskog, a kojeg potpisaju Mihovil, Daniel i Rene Valčić.
Naime, mještani ovog najmanjeg naseljenog otoka na Jadranu već godinama upozoravaju na devastaciju prostora i kršenje zakona, dok institucije — od općine do ministarstava — ignoriraju vlastite propise i interese građana.
Na otoku Ošljaku, najmanjem naseljenom otoku hrvatskog dijela Jadrana, svakodnevno se krše zakoni. Apsurd je tim veći jer se to čini — pod nadzorom države.
„Godinama upozoravamo na probleme koje izaziva nekontrolirani dolazak brodica s turistima, ali institucije uporno šute ili prebacuju odgovornost“, tvrdi Mihovil Valčić, jedan od predstavnika mještana Ošljaka.
Otok je 1985. proglašen park-šumom, a kasnije i značajnim krajobrazom, čime su na snagu stupile stroge odredbe Zakona o zaštiti prirode. No unatoč tome, nadležna tijela – od županijskih ustanova, preko Općine Preko do državnih institucija – godinama izbjegavaju provođenje zakonskih obveza.
„Sastanci s predstavnicima vlasti redovito se svode na obećanja i pokušaje da nas uvjere kako je u našem interesu da se stvari ne mijenjaju“, navodi Daniel Valčić.
Općina Preko formalno je donijela odluku o privremenoj zabrani dovoza turista privatnim brodicama. Međutim, brodari su je ignorirali, a lučka kapetanija i policija odbili su postupati.
„Policija nam je usmeno rekla da ne mogu postupati bez naloga viših tijela, iako zakon kaže suprotno“, dodaje Rene Valčić.
Zakon o zaštiti prirode i Zakon o pomorskom dobru jasno propisuju tko je odgovoran za upravljanje i kontrolu, ali se, kako ističu mještani, „u praksi svi prave nenadležni ili nadležni bez osnove“.
Posebno je sporna činjenica da JU Natura Jadera, nadležna za izradu plana upravljanja značajnim krajobrazima, taj dokument još nije izradila – iako je na to zakonski obvezna još od 2003. godine.
„Izrada tog plana zahtijeva uključivanje javnosti i mještana, što očito nije u interesu ni ustanove ni brodara“, smatraju predstavnici Ošljaka.
Diskriminacija je, upozoravaju, višeslojna — i pravna i socijalna. Stanovnicima Ošljaka ograničena su prava vlasništva i dostojanstvenog života, dok poduzetnici bez potrebnih dozvola slobodno ostvaruju profit.
„Zakon je jasno propisao kako se mora upravljati zaštićenim područjima, no očito je u Hrvatskoj lakše ignorirati zakon nego ga provoditi“, zaključuju Valčići, ističući da će pravdu tražiti svim raspoloživim institucionalnim sredstvima.
Cijelo pismo pročitajte u nastavku:
