Ruska raketa Topol-M-SS-27 ICBM, iako nije najstrašnije oružje Vladimira Putina, zastrašujuća je hipersonična raketa kojom su Rusi zaprijetili Zapadu taman negdje u vrijeme lansiranja Orešnika na Ukrajinu.
S obzirom na to da je riječ o raketi čija bi nuklearna bojna glava mogla imati snagu od oko 800 kilotona, što je 50 puta više od snage prve atomske bombe bačene na Hirošimu 1945. godine, stručnjaci su počeli izrađivati modele koji pokazuju što bi se dogodilo ukoliko Topol eksplodira iznad najvećih europskih i američkih gradova, piše Dnevnik.
Alex Wellerstein, profesor i povjesničar nuklearne tehnologije, izradio je za MailOnline jedan takav model koji procjenjuje broj žrtava u slučaju da Topol od 800 kilotona eksplodira stotinjak metara iznad tla.
Njegova simulacija ne ubraja i ljudske žrtve koje bi nastale danima, mjesecima i godinama nakon eksplozije od posljedica radijacijske bolesti, nedostatka hrane, vode, struje, medicinske skrbi i slično.
London
Nakon eksplozije Topolnika požari bi se proširili na veliko područje od mjesta udara, zbog čega bi i ljudi u podzemnim skloništima bili u opasnosti od trovanja ugljikovim monoksidom.
Svi koji bi se našli unutar tri četvorna kilometra od detonacije trenutno bi bio istopljen zbog velike vatrene kugle vruće poput sunca. Potpuno bi bile uništene zgrada parlamenta, Buckinghamska palača, Westminsterska opatija i Trafalgar Square.
Visokotlačni udarni val iz eksplozije širio bi se u djeliću sekunde prodirući kroz grade velikom snagom i nadzvučnom brzinom.
Svi koji žive unutar 134 četvorna kilometra gotovo sigurno bi bio mrtav zbog užasnih ozljeda i opeklina cijelog tijela.
Veliki broj ljudi koji žive čak do Stratforda, Chiswicka, Lewishama i Wimbledona zadobio bi opekline trećeg stupnja, a zgrade do Kingstona, Croydona i Ilforda pretrpjele bi velika oštećenja.
Prema ovom modelu gotovo bi milijun ljudi poginulo na mjestu, a još bi 2,2 milijuna ljudi pretrpjelo teške ozljede, od kojih bi mnoge vjerojatno završile fatalno.
Pariz
U glavnom gradu Francuske žrtve bi vjerojatno bile još veće. U eksploziji bi vjerojatno poginulo oko 1,5 milijuna ljudi, dok bi se broj ozlijeđenih popeo na 2,7 milijuna.
Topol detoniran iznad središta Pariza izbrisao bi Eiffelov toranj i Palais de Chaillot, a svjetski poznati Slavoluk pobjede, Louvre i toranj Montparnasse postali bi ruševine.
Amsterdam
S obzirom na to da je Amsterdam manje naseljen od Londona i Pariza, ljudske žrtve bi u slučaju eksplozije Topola nad njim bile znatno manje, ali bi veći dio grada bio potpuno izbrisan.
Poginulo bi oko 370.000, a 530.000 bi završilo s teškim ozljedama. Centar grada i obližnja luka potpuno bi bili uništeni, a zgrade u susjednom gradu Haarlemu pretrpjele bi štetu od udarnog vala.
Rim
Oko 770.000 Rimljana poginulo bi da Topol eksplodira iznad Rima, a više od milijun ljudi pretrpjelo bi teške ozljede. Koloseum, Panteon i veliki dio starog rima postao bi prah. Vatikan bi također pretrpio obromnu štetu, a većina njegovih stanovnika vjerojatno bi bila ubijena.
Berlin
Na mjestu bi poginulo gotovo 640.000 stanovnika glavnog njemačkog grada, a gotovo dvostruko bi ih bilo teško ozlijeđeno. Brandenburška vrata, berlinska katedrala, prepoznatljivi vrh televizijskog tornja i Reichstag postali bi prah.
Ljudi koji žive sve do predgrađa Spandaua i Wilhelmstadta pretrpjeli bi značajne opekline, a strašan udarni val zahvatio bi i zgrade u predgrađu Potsdama nekoliko desetaka kilometara jugozapadno.
Varšava
U prvom udaru oko 615.000 ljudi bi poginulo, a još bi ih 750.000 pretrpjelo teške ozljede. Veći dio starog grada bio bi izbrisan.
Helsinki
U rjeđe naseljenom finskom glavnom gradu na obalama Finskog zaljeva, eksplozija Topol-M odmah bi ubila 120.000 ljudi i teško ozlijedila još otprilike 300.000.
Štokholm
U glavnom gradu Švedske poginulo bi dvostruko više ljudi nego u Helsinkiju, njih oko 268.000, a broj teško ozlijeđenih popeo bi se na pola milijuna.
Washington
Udar Topola na američku prijestolnicu ubio bi oko 485.000 ljudi, a još bi ih 839.000 pretrpjelo teške tjelesne ozljede.
Bijela kuća i zgrada Capitola bile bi srušene zajedno s prepoznatljivim spomenikom Washingtonu, Nacionalnim muzejom američke povijesti Smithsonian, Nacionalnim muzejom zrakoplovstva i svemira i Nacionalnim arhivom.
Ljudi koji žive sve do Aleksandrije i Bethesdea pretrjpjeli bi opekline trećeg stupnja, a udarni val proširio bi se daleko izvan Silver Springa i College Parka.
New York
Ne iznenađuje da bi zračni udar iznad središnjeg New Yorka imao katastrofalne posljedice s obzirom na gustoću naseljenosti i golemu infrastrukturu.
Vatreban kugla istopila bi gotovo sve u Sohou, Maloj Italiji, Lower East Sideu, East Villageu i West Villageu, a erupcija bi sravnila zgrade i ubila ljude u Midtownu, Long Islandu, Williamsburgu, Brooklynu i Upper East Sideu, kao i one preko rijeke u Jersey Cityju i Hobokenu.
Ljudi u Harlemu, Bushwicku i North Bergenu zadobili bi opekline trećeg stupnja, a udarni val protezao bi se sve do Bronxa i prema periferiji Yonkersa.
Ova projekcija predviđa oko 1,56 milijuna ubijenih na mjestu, dok bi broj teško ranjenih dosegao gotovo tri milijuna ljudi, piše Dnevnik.
Što kada bi Rusi gađali Zagreb, kako bi to utjecalo na Zadar?
Kako odgovor na ovo pitanje nije lako dati, mi smo isti postavili ChatGPT-u. Evo što je odgovorio.
“Ako bi nuklearna raketa pogodila Zagreb, posljedice za Zadar ovisile bi o snazi eksplozije, udaljenosti i meteorološkim uvjetima. Evo osnovnih scenarija:
Toplinski efekti i udarni val
Zadar je oko 200 km udaljen od Zagreba. Udarni valovi i toplinski efekti ne bi imali izravan fizički učinak na Zadar zbog te udaljenosti, ali lokalna infrastruktura bi mogla osjetiti neizravne posljedice, poput šokova u komunikacijskim mrežama i opskrbnim lancima.
Radijacija
Radioaktivni materijal mogao bi se širiti ovisno o vjetrovima. Ako bi vjetrovi nosili oblake prema jugu, Zadar bi mogao biti izložen radioaktivnom talogu (falloutu). Ova kontaminacija bi prvenstveno utjecala na kvalitetu zraka, vode i tla.
Društvene posljedice
Evakuacija i panika u regiji mogli bi preplaviti Zadar izbjeglicama iz pogođenih područja. Također bi došlo do pritiska na zdravstvene sustave i logističku infrastrukturu.
Ekološki utjecaji
Radioaktivni materijali mogli bi ugroziti Jadransko more, što bi imalo dugoročne posljedice za ribarstvo i turizam u Dalmaciji.
Zadar bi u tom scenariju vjerojatno bio sekundarno pogođen, ali spremnost na izbjegavanje kontaminacije i pružanje pomoći bio bi ključan za smanjenje štete”, odgovorio nam je ChatGPT.
