Svake godine 31. listopada diljem svijeta obilježava se Noć vještica, poznatija kao Halloween – dan koji je odavno prerastao svoje keltsko porijeklo i postao globalni simbol zabave, maskiranja i neobičnih običaja.
Korijeni Halloweena sežu više od dvije tisuće godina unatrag, u staro keltsko doba i blagdan Samhain, kojim se obilježavao kraj ljeta i početak tamnijeg dijela godine. Kelti su vjerovali da se u noći između 31. listopada i 1. studenoga briše granica između svijeta živih i mrtvih te da duhovi tada mogu posjetiti zemlju. Kako bi se zaštitili od zlih duhova, ljudi su palili velike vatre i nosili maske – upravo taj običaj postao je temelj današnjeg maskiranja.
Dolaskom kršćanstva, Samhain se postupno spojio s blagdanima Svih svetih (1. studenoga) i Dušnog dana (2. studenoga). Naziv “Halloween” potječe od izraza “All Hallows’ Eve” – predvečerja Svih svetih.
U 19. stoljeću običaj su u Sjedinjene Američke Države donijeli irski imigranti, gdje je Halloween s vremenom prerastao u popularni društveni događaj. Danas ga obilježavaju i mnoge druge zemlje, uključujući Hrvatsku, osobito među mlađim generacijama.
Najpoznatiji simbol Halloweena je izdubljena bundeva sa svijećom, poznata kao “Jack O’Lantern”. Prema legendi, simbolizira dušu škrtog Jacka koji je varao vraga i osuđen je lutati svijetom s bundevom umjesto srca. Osim bundeva, neizostavni su i ukrasi s motivima duhova, paukova, šišmiša i kostura, kao i tematske zabave i prigodne slastice.
Najpopularniji običaj u anglosaksonskim zemljama je “trick or treat” – djeca, prerušena u razne likove, obilaze kuće u susjedstvu i traže slatkiše, uz dobro poznatu izreku “ili slatkiš ili nestašluk”.
U Hrvatskoj se Halloween sve češće obilježava kroz školske i kulturne programe, kostimirane zabave te prigodno ukrašene lokale, no mnogi ga i dalje doživljavaju kao komercijalnu, a ne tradicionalnu proslavu. Unatoč tome, postao je prilika za kreativnost, zabavu i bijeg od svakodnevice – u noći kad mašta i mistika preuzimaju glavnu riječ.
