023.hr
Nagrađivana predstava “Karlson s krova” ponovno na repertoaru Kazališta lutaka Zadar
Evo kad kreće isplata nacionalne naknade za starije osobe za prosinac 2025.
Cijene stanova galopiraju, investitori pod pritiskom troškova gradnje
UNICEF objavio: Više od 100 djece ubijeno u Gazi od početka primirja
Sutra u Kino Zoni ponovno pogledajte film Igora Bezinovića “Fiume o morte!”
Zbog građevinskih radova, sutra bez vode predio Primorje u Kožinu
Britanski Daily Express opisao Zadar kao “mali europski grad koji trebate posjetiti 2026. godine, s letovima iz 8 britanskih zračnih luka”
Zuhra i Tin Sedlar stižu 22.1. u HNK Zadar, veliki interes za najnovijom komedijom “Kad u vojsku pođem”
Treneri Plivačkog kluba Jadera sudjelovali u edukacijskom kampu
Zadarska i karlovačka policija razotkrile prevaranta; Dva put prodao isto zemljište u Poljicima
Na Molatu 62-godišnjak zaustavljen u vozilu bez ikakvih isprava, policija pronašla i neprijavljeni samostrel
Život na ledu i buri; Evo kako izgleda svakodnevni život Marije Maruna pod Velebitom
Podignuta optužnica protiv 43-godišnjaka jer je omogućio žrtvi da se predozira do smrti
Vikend akcija policije na zadarskim prometnicama: najviše prekršaja zbog alkohola i sigurnosnog pojasa
Aplikacija mGrađani došla do više od 100 tisuća korisnika
  • Naslovnica
  • Najnovije
  • Vijesti
  • Zadar
  • Županija
  • Sport
  • Vrijeme
  • Podcast
  • Galerije
  • Kultura
  • Show
  • Lifestyle
  • Sci-tech
  • Promo
Promijeni veličinu slovaAa
023.hr023.hr

Dojavite nam vijest
Želite se oglasiti na 023.hr?

NAJNOVIJE

ZADAR

ŽUPANIJA

SPORT

VIJESTI

VRIJEME

PODCAST

GALERIJE

KULTURA

SHOW

LIFESTYLE

SCI-TECH

PROMO OBJAVE

 
SVA PRAVA PRIDRŽANA © 2023. - 2025. QUANTUM MEDIA
Vijesti

ENERGETSKI APSURD Hrvatska je po korištenju potencijala na samom dnu EU, gora od nas samo je Slovačka: “Uvozimo mađarsko sunce iako naše jače sja!”

Autor: Agencije
Objavljeno: 23. studenoga 2025.
Čitanje članka: oko 10 min
Photo by Bill Mead on Unsplash
Podijeli
- SADRŽAJ POČINJE NAKON OGLASA -
Izdvojeno u ovom tekstu
  • U Hrvatskoj udio solarne energije vrlo nizak
  • Po instaliranoj snazi po stanovniku predzadnji u EU
  • “Uvozimo mađarsko sunce, iako naše jače sja”
  • Hrvatska još nije spremna na novi model naplate
  • Što još Hrvatska treba napraviti?

Sunce je ove godine prvi put postalo najveći pojedinačni izvor električne energije u Europskoj uniji, a Hrvatska, iako je po potencijalu u samom europskom vrhu, po korištenju sunčeve energije je pak pri samom dnu europskih zemalja.

Ovogodišnji lipanj bio je prvi mjesec u povijesti u kojem je sunce bilo najveći izvor električne energije u EU, ali unatoč određenom napretku posljednjih nekoliko godina, Hrvatska se i dalje nalazi pri dnu europskih zemalja po korištenju solarne energije, rekla je za Hinu programska voditeljica Greenpeace Hrvatska Petra Andrić.

Poručuje da Hrvatska može imati 100 posto obnovljivu električnu energiju do 2030. godine prvenstveno ulaganjem u energiju sunca i vjetra te prijenosnu mrežu.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -

To je, kaže, pokazala nedavna Greenpeaceova studija koju je izradio stručni tim pod vodstvom profesora Gorana Krajačića sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Za to bi nam trebalo približno 4 GW novih solarnih elektrana.

Ističe da je u posljednjih pet godina  u Grčkoj instalirano čak 7 GW solara, u Mađarskoj 5,5 GW. Za usporedbu, Hrvatska je tek nedavno dosegnula ukupno 1 GW.

Stvarna energetska neovisnost ne postiže se ulaganjima u daljnje proširenje plinske infrastrukture već sva nova ulaganja treba usmjeriti u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, pogotovo energiju sunca. U tom procesu treba građanima omogućiti da sudjeluju, poručuje Andrić.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -

U Hrvatskoj udio solarne energije vrlo nizak

Direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske Maja Pokrovac ističe kako je sunce prvi put postalo najveći pojedinačni izvor električne energije u EU. Prema analizama Embera i Eurostata, solarne elektrane su u lipnju 2025. proizvele oko 22 posto ukupne europske električne energije i time prestigle nuklearnu energiju (21,6 posto), vjetar (15,8 posto), hidroenergiju (14,1 posto) i plin (13,8 posto).

Pokrovac ističe kako taj rast nije slučajan. Europa danas bilježi sve veću insolaciju, trend koji će se zbog klimatskih promjena dodatno pojačavati, ali jednako važan je i snažan investicijski ciklus, javni i privatni, koji traje već godinama.

Europa se paralelno priprema na idući korak energetske tranzicije, a to je stabilnost sustava. Zato je u posljednjih godinu dana instalacija baterijskih sustava za pohranu energije porasla za oko 150 posto. Baterije omogućuju da energija sunca ne ovisi samo o trenutku proizvodnje nego postaje dostupna kad je najpotrebnija, ističe Pokrovac za Hinu.

- TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA -

Pokrovac dodaje da Hrvatska ima oko 2300 sunčanih sati godišnje, što je iznad europskog prosjeka i usporedivo s najosunčanijim dijelovima južne Italije i Grčke, ali je udio solarne energije u našoj ukupnoj proizvodnji električne energije i dalje vrlo nizak, tek oko 6,6 posto.

Po instaliranoj snazi po stanovniku predzadnji u EU

Napominje da od približno 33.000 solarnih elektrana u Hrvatskoj, oko 80 posto čine krovni sustavi kućanstava, što pokazuje da su građani prepoznali vrijednost vlastite proizvodnje energije. Međutim, kada se pogleda instalirana snaga po stanovniku, situacija je alarmantna – s prosječnih 244 W po stanovniku Hrvatska je predzadnja u EU. Samo je Slovačka slabija od nas, dok je europski prosjek triput veći, oko 755 W.

Pokrovac kaže da je razlog tomu što u Hrvatskoj praktički nema velikih solarnih projekata.

Na prijenosnoj mreži danas imamo samo 8 solarnih elektrana, ukupne snage oko 120 MW, dok u drugim državama upravo ti veliki projekti nose glavninu tranzicije, kaže ona.

Problem vidi u sporom i dugotrajnom ishođenju dozvola, u vrlo sporom prihvaćanju novih tehnologija i, posljednjih godina, u najizrazitijoj prepreci – pristupu prijenosnoj mreži.

Upozorila je kako se već tri godine čeka da Hrvatska energetska regulatorna agencija odluči koliko košta priključenje na prijenosnu mrežu. Od proizvođača se traži da unaprijed financiraju izgradnju državne elektroenergetske mreže. To je model koji Europa napušta, strateška infrastruktura se najprije gradi kao javni sustav, a korisnici je onda plaćaju kroz naknade.

“Uvozimo mađarsko sunce, iako naše jače sja”

Posljedice tih prepreka su da Hrvatska uvozi i do 30 posto električne energije, osobito ljeti, kada bi solarna proizvodnja trebala biti najveća. Najveći dio uvoza dolazi iz Mađarske, zemlje koja je u posljednjih pet godina izgradila 5,5 GW novih solarnih kapaciteta, dok je Hrvatska u istom razdoblju instalirala oko 1 GW (danas imamo 1,2 GW).

Drugim riječima, uvozimo mađarsko sunce, iako naše jače sja, ističe Pokrovac.

Smatra da bi odmah ubrzalo projekte i smanjilo našu ovisnost o uvozu energije brža provedba zakona, jasna pravila za baterije te puna implementacija europske direktive koja obnovljive izvore energije stavlja u kategoriju “prevladavajućeg javnog interesa”. To znači da se dozvole za projekte moraju izdati u dvije godine, a na područjima gdje se gradnja može ubrzati, poput napuštenih kamenoloma ili zatvorenih odlagališta otpada u roku od jedne godine.

U Hrvatskoj za veće projekte u praksi treba sedam do deset godina, što je neodrživo. Tu direktivu smo trebali implementirati najkasnije do polovice ove godine i već smo dobili službenu opomenu iz Bruxellesa, kaže Pokrovac.

Hrvatska još nije spremna na novi model naplate

Upozorila je i da se od 1. siječnja iduće godine ukida mogućnost kompenzacije preuzete i predane energije po istoj cijeni, takozvani „net metering“. U novom modelu građani će energiju koju preuzimaju iz mreže plaćati po punoj cijeni, dok će se njihov višak proizvedene energije otkupljivati znatno jeftinije.

Pokrovac kaže da se taj model uvodi zbog usklađivanja s europskom praksom, ali Hrvatska za to još nije spremna.

Bez sustava poticaja za baterije, građani gube mogućnost da koriste vlastitu solarnu energiju u razdobljima najveće potrošnje. Zato isplativost malih solarnih elektrana pada za oko 20 posto, jer većina kućanstava najviše troši struju popodne i navečer, upravo kad paneli ne proizvode, pa moraju kupovati skuplju energiju, a danju predavati u mrežu višak po nižoj cijeni, objašnjava Pokrovac.

Upitana za situaciju s energetskim zajednicama kaže da se nažalost pokazuje da je administracija i dalje najveća prepreka uključivanju građana u proizvodnju čiste energije. Hrvatska danas ima samo tri energetske zajednice, dok ih Austrija ima više od 1200, a Nizozemska 714.

Što još Hrvatska treba napraviti?

Goran Čačić iz Zelene energetske zadruge kaže da iako je zakonodavni okvir koji definira energetske zajednice usvojen prije gotovo četiri godine, u Hrvatskoj su do sada službeno registrirane samo 3 energetske zajednice građana i niti jedna Zajednica obnovljive energije. Posljednja energetska zajednica građana registrirana je prije više od godinu dana.

Razlog tomu je što je proces registracije vrlo kompleksan, skup i nije ga jednostavno proći, a kod zajednica obnovljive energije nije uopće definiran.

Također, jedan od osnovnih poslovnih modela koji u drugim državama EU funkcionira je dijeljenje energije između članova zajednice, dok u Hrvatskoj to nije omogućeno.

Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poručuju da je zbog promjena u zakonodavnom okviru, povoljnijoj dostupnosti tehnologije i sustavu poticaja koji provode, interes za ulaganja u sunčane elektrane posljednjih godina značajno porastao, te je u ovogodišnjem lipnju sunčeva energija činila 10 posto našeg energetskog miksa.

U razdoblju 2023. i 2024. Fond je građanima sufinancirao oko 5600 fotonaponskih elektrana, a dva ovogodišnja poziva za elektrane iz 2024. i 2025. ukupne vrijednosti 28 milijuna eura taj će broj dodatno povećati.

Investitori u elektrane na krovovima obiteljskih kuća mogu računati na poticaje u visini do 50 posto opravdanih troškova, odnosno do 600 eura po kW instalirane snage.

Građanima su solarne elektrane sufinancirane i kroz program energetske obnove obiteljskih kuća, javnom sektoru kroz programe energetskih obnova javnih zgrada financiranih u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok su poduzetnicima sredstva za slične projekte bila dostupna putem Modernizacijskog fonda.

U HEP-u ističu da je na dan 31. listopada 2025., na distribucijsku mrežu bilo priključeno ukupno 38.947 sunčanih elektrana, ukupne priključne snage proizvodnje 1107 MW.

Od tog broja, u kategoriji kućanstvo nalazilo se 31.215 sunčanih elektrana, ukupno snage 237,5 MW, dok su se u kategoriji poduzetništvo nalazile 7732 elektrane, snage 869,43 MW.

Za usporedbu, na dan 31. prosinca 2024. bilo je priključeno 26.257 sunčanih elektrana, ukupne priključne snage proizvodnje 804,95 MW.

U Energetskom institutu Hrvoje Požar priznaju da je Hrvatska i dalje pri dnu europskih zemalja ako se gleda instalirana snaga po glavi stanovnika, ali da tržište značajno raste zadnjih godina što ukazuje na pozitivan trend i malo “kašnjenje” za drugim članicama, kao i u većini područja.

- PRIMAJTE VIJESTI I PUTEM NAŠIH KANALA -
Ad imageAd image
Ad imageAd image
@023.zadar

Oznake:solarne elektranesolarni paneli
- OGLAS -
- OGLAS -

Možda vam se sviđa i ovo...

Vijesti

Evo kad kreće isplata nacionalne naknade za starije osobe za prosinac 2025.

Vijesti

Cijene stanova galopiraju, investitori pod pritiskom troškova gradnje

Vijesti

UNICEF objavio: Više od 100 djece ubijeno u Gazi od početka primirja

Vijesti

Aplikacija mGrađani došla do više od 100 tisuća korisnika

Vijesti

MINISTAR NAJAVIO Nema više mobitela u školama, za kršitelje predviđene sankcije

Vijesti

Pripreme za dostojanstveno obilježavanje 33. obljetnice VRO Maslenica: U Ministarstvu hrvatskih branitelja usuglašen bogat program koji će trajati do ožujka

Vijesti

U ovom hrvatskom gradu zabilježeni slučajevi šuge; Važno je da se ne pojavi u školama i vrtićima

Vijesti

HGSS upozorava: Ne puštajte djecu i kućne ljubimce na led i ne riskirajte život zbog fotografije, prečaca ili znatiželje!

- OGLAS -
023.hr

Želite li se oglasiti na Portalu 023.hr – doznajte više na ovoj poveznici ili nas nazovite na broj 023/777-900
Nakladnik: Quantum media d.o.o. // Impressum // Email: [email protected] // WhatsApp: 091/6666-888
Korisne poveznice: Zahtjev za brisanjem // Uvjeti korištenja // Dojava vijesti // Pravilnik nagradnih natječaja
Pojedine rubrike ovog portala mogu donositi sadržaje koji nisu primjereni osobama mlađim od 18 godina.

Družimo se i na ovim mrežama

Sva prava pridržana © 2024. Quantum media d.o.o.
Dobrodošli natrag!

Prijavite se u svoj račun

Username or Email Address
Password

Izgubljena lozinka