Dok većina hrvatskih sveučilišta bilježi pad interesa i broja upisanih studenata, Sveučilište u Zadru ove je godine ipak privuklo više studenata nego prošle godine. Time se potvrđuje status poželjnog odredišta za studij, ali i život mladih osoba u Zadru.
Kako navode sa Sveučilišta, u prvom upisnom roku akademske godine 2025./2026. upisano je ukupno 709 studenata, što je 15% više nego prošle godine, kada ih je bilo 613.
Od jednopredmetnih studija najviše studenata, u apsolutnim brojkama i u relativnom omjeru broja upisanih i upisne kvote, upisano je na studijima Kulture i turizma, Menadžmenta, Sestrinstva, Ranoga i predškolskog odgoja, Psihologije, Nautike i tehnologije pomorskog prometa te Logopedije.
Najmanji broj studenata upisao je sljedeće studijske programe: Latinski jezik i književnost, Grčki jezik i književnost, Talijanski jezik i književnost (smjer: prevoditeljski), Ruski jezik i književnost te Primijenjena ekologija u poljoprivredi.
Rast je zabilježen u svim kategorijama upisa:
• Dvopredmetni studiji: 175 studenata (prethodne godine 172)
• Redoviti jednopredmetni studiji: 429 studenata (prethodne godine 372)
• Izvanredni studiji: 105 studenata (prethodne godine 69)
Ti brojevi uključuju hrvatske državljane, strane studente, Hrvate izvan Republike Hrvatske te kandidate koji su maturirali prije 2010. godine.
Potrebno je, međutim, istaknuti da nisu popunjene sve predviđene upisne kvote, a opravdano je očekivati da se one neće u cijelosti popuniti niti u jesenskom upisnom roku. To je u skladu s trendovima u cijeloj Hrvatskoj u kojoj je svake godine sve manji broj upisanih studenata. Mnogi su razlozi koji uzrokuju pad broja studenata. Najvažniji je razlog negativna demografska promjena, ponajprije zbog višegodišnje negativne bilance između broja rođenih i broja umrlih osoba, ali i zbog iseljavanja mladih osoba, koje se u pogledu potencijalnih studenata ne nadomješta useljavanjem u našu državu koje je uglavnom vezano uz zapošljavanje na niže plaćena radna mjesta.
Višedesetljetni negativni demografski trendovi održavaju se u smanjenju broja učenika, a istodobno su sve su porazniji rezultati na ispitima državne mature koja je preduvjet za upis na studij. K tomu, u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europi znatno opada interes za studije u humanističkom području znanosti i za druge studije čijim završetkom se stječu kompetencije za rad u školi i drugim radnim mjestima u kojima se ne može brzo ostvariti velika financijska dobit. Također, dio mladih se ne odlučuje za studij jer u nedostatku radne snage mogu dobiti relativno dobro plaćeni posao i sa srednjom stručnom spremom. Sveučilište u Zadru u takvim okolnostima društvenih neravnoteža i poremećenoga sustava vrijednosti za sada ne doživljava daljnji pad broja studenata, a neznatan ali ipak znakovit rast svjedoči o prepoznatoj kvaliteti i konkurentnosti Sveučilišta u Zadru. Tomu pridonose bogata ponuda atraktivnih jednopredmetnih i dvopredmetnih studija, kvalitetna nastava, individualan pristup i poticajno akademsko okruženje, aktivna međunarodna suradnja (Erasmus+, EU-CONEXUS, bilateralne razmjene) te različite mogućnosti stručne prakse, terenske nastave i znanstvenog razvoja. Uz to, poseban iskorak ove je godine učinjen pokretanjem sveučilišnoga prijediplomskoga studija logopedije, a od akademske godine 2026./2027. započet će i nastava na sveučilišnom prijediplomskom studiju mehatronike i robotike. No, planiramo i druge aktivnosti iako s neizvjesnim učinkom u situaciji ako se uzme u obzir da se ove godine raspon između onih koji su stekli pravo upisa i slobodnih mjesta za studij u Hrvatskoj popeo na 15.000!
Svi u sustavu znanosti i visokog obrazovanja trebamo ozbiljno pristupiti tom problemu i pokušati pronaći optimalna rješenja koja će uvažiti razvojne potrebe postojećih sveučilišta i regija u kojima ona kao generatori znanja, ideja i inovacija djeluju, ali i potrebu smanjenja upisnih kvota te agregiranju patuljastih visokoškolskih ustanova.
