Nakon prvog kruga lokalnih izbora, ponovno je potvrđeno kako je ideja o jedinstvenom okupljanju kandidata koji nisu ušli u drugi krug – više teorijska nego stvarna. Iako bi zajednička podrška jednom kandidatu mogla značajno utjecati na krajnji ishod, politička praksa u Zadru i Zadarskoj županiji i dalje pokazuje duboke podjele i međusobno nepovjerenje među akterima oporbe.
Svoje stavove ovih su dana javno iznijela dvojica kandidata koji su završili izvan utrke za drugi krug – Ivica Žuvela i Mate Lukić – svaki na svojoj političkoj razini.
Ivica Žuvela, nezavisni kandidat za gradonačelnika Grada Zadra, odlučio je dati podršku SDP-ovu Danielu Radeti, koji se u drugom krugu natječe za gradonačelnika. Radeta mu je na tome zahvalio putem objave na društvenim mrežama, naglasivši kako ta podrška ima simboličnu težinu i šalje poruku o potrebi za promjenama u Zadru.
– Tvoj stav, nastup i angažman zaslužuju poštovanje. Tvoja podrška mi ne znači samo osobno. Ona je i snažan signal svima nama koji vjerujemo da Zadar zaslužuje više, bolje i drugačije – napisao je Radeta, uz dodatak da ostaje posvećen borbi za “stvarne promjene”.
S druge strane, kada je riječ o županiji, SDP-ov kandidat za župana Jure Zubčić zatražio je podršku nezavisnog Mate Lukića, koji je ostvario treći rezultat u prvom krugu. No, Lukić je javno odbio njegovu ponudu.
– Gospodinu Zubčiću želim sve najbolje, ali moju podršku nema. Niti će je ikada imati – poručio je Lukić, pritom podsjećajući da je Zubčić protiv njega podnio kaznenu prijavu zbog govora mržnje. Dodao je i da njegovi birači “imaju svoj mozak i razum” te da neće nikome nametati stavove.
U objavi se osvrnuo i na vrijednosti koje njegova politička opcija zastupa, naglašavajući da će njegov klub vijećnika u Skupštini ostati dosljedan programskim načelima, bez obzira na ishod drugog kruga.
Ovi potezi još jednom ukazuju na teško ostvarivo jedinstvo među oporbenim snagama, kako na gradskoj, tako i na županijskoj razini. Umjesto okupljanja oko zajedničkih ciljeva, politička scena u Zadru i dalje ostaje obilježena osobnim obračunima, ideološkim razlikama i nedostatkom konsenzusa oko temeljnih prioriteta. U konačnici, birači ostaju jedini faktor koji će odlučiti kojem od ponuđenih smjerova pokloniti povjerenje – i tko će ga znati opravdati. Još da ih imamo za što uhvatiti…
