Razlike između Kamale Harris, trenutne potpredsjednice SAD-a i bivše predsjednice Senata, i Donalda Trumpa, bivšeg predsjednika, su duboke i jasno odražavaju dvije potpuno različite političke filozofije i pristupe međunarodnim odnosima.
Njihova politička vizija za Ameriku, kao i za ulogu SAD-a u svijetu, mogla bi značajno utjecati na odnose s drugim državama, uključujući Hrvatsku, i imati implikacije za hrvatske građane i ekonomiju.
Glavne Razlike između Harris i Trump
Vanjska politika i savezništva:
Kamala Harris (koja predstavlja progresivnu i liberalnu platformu Demokratske stranke) zalaže se za snažnije savezništvo sa zapadnim partnerima, uključujući EU i NATO. Podržava jačanje međunarodnih organizacija te više angažmana SAD-a u globalnim pitanjima poput klimatskih promjena, zaštite ljudskih prava i ekonomskog razvoja.
Donald Trump, s druge strane, vodi konzervativnu politiku koja naglasak stavlja na „Ameriku na prvom mjestu“ (“America First”), što uključuje smanjenje američkih obveza prema NATO-u i veću orijentaciju prema bilateralnim sporazumima. Trumpova administracija smanjivala je financiranje međunarodnih organizacija, što je zabrinulo EU i NATO saveznike.
Migracije:
Harris podupire reforme imigracijskog sustava koje bi olakšale ulazak radne snage u SAD, kao i humanitarnu pomoć izbjeglicama, što je stav koji odražava tradicionalnu politiku Demokratske stranke.
Trump se zalaže za strogu kontrolu granica i smanjenje broja imigranata. Tijekom njegova predsjedništva pojačane su kontrole i uvedena su ograničenja koja su otežavala dolazak u SAD.
Ekonomska politika:
Demokrati, kao i Harris, podržavaju državne intervencije i socijalne programe, fokusirajući se na zaštitu radnika i reformu zdravstvenog sustava.
Trump i Republikanska stranka su usmjereni na smanjenje poreza, deregulaciju i podržavanje privatnog sektora, što bi moglo koristiti američkim tvrtkama, ali može dovesti do veće ekonomske nejednakosti.
Utjecaj na Hrvatsko-američke Odnose
Odnos Hrvatske i SAD-a već je dugo pozitivan, ali se može značajno razlikovati ovisno o tome tko je na vlasti u Washingtonu. Evo nekoliko ključnih točaka:
Suradnja u okviru NATO-a:
Harris bi nastavila aktivno podržavati NATO i očekuje se da bi se poticala hrvatska uloga u alijansi, što bi moglo dovesti do jače vojne suradnje.
Trump, koji često kritizira NATO i pritiska saveznike da povećaju troškove obrane, mogao bi tražiti od Hrvatske dodatna ulaganja u obranu, što može financijski opteretiti državni proračun.
Ekonomska suradnja i trgovina:
Harris bi vjerojatno podržala liberalizaciju trgovinskih odnosa s EU, što bi moglo olakšati poslovanje hrvatskih tvrtki s američkim partnerima.
Trump, koji preferira bilateralne sporazume, mogao bi otežati trgovinske odnose s EU-om, što bi posredno utjecalo i na Hrvatsku kao članicu EU-a.
Energetska politika i klimatske promjene:
Kamala Harris se zalaže za ulaganje u obnovljive izvore energije i aktivnu borbu protiv klimatskih promjena, što bi moglo otvoriti nove prilike za hrvatske zelene tehnologije.
Trump je skeptičan prema klimatskim promjenama i sklon je fosilnim gorivima. Ako bi se takav stav proširio, to bi moglo smanjiti američka ulaganja u „zelenu“ infrastrukturu, što bi moglo negativno utjecati na ekološke ciljeve Hrvatske i EU-a.
Što to znači za prosječnog Hrvata?
Za prosječnog hrvatskog građanina, ishod američkih izbora može donijeti posredne, ali značajne promjene:
Ekonomska stabilnost:
U slučaju Harris, veća stabilnost u međunarodnoj trgovini i jače veze između EU-a i SAD-a mogli bi smanjiti ekonomske tenzije, što bi u konačnici moglo značiti stabilnije cijene, manje poremećaje u lancima opskrbe i veću ekonomsku sigurnost za Hrvatsku.
Trumpova politika “America First” može povećati neizvjesnost, što bi se moglo reflektirati i na cijene uvoza i izvoza, uključujući energente.
Povećana sigurnost:
Američka administracija koja podržava NATO znači i više vojnih vježbi te suradnje u regiji, što posredno može povećati sigurnost Hrvatske i Balkana.
Trumpova distanciranost prema NATO-u može izazvati određenu nesigurnost među članicama saveza, iako Hrvatska ostaje važna američka saveznica u ovom dijelu Europe.
Vize i putovanja:
S Harris na čelu, moglo bi doći do liberalizacije imigracijskih i viznih politika, što bi moglo olakšati Hrvatima putovanja i radne mogućnosti u SAD-u.
Trumpova stroga imigracijska politika mogla bi dovesti do dodatnih ograničenja i potencijalno otežati Hrvatima pristup američkom tržištu.
Zaključak
Za Hrvatsku, kao članicu EU i NATO-a, američki izbori donose mnogo šire posljedice od pitanja tko će zauzeti Bijelu kuću. Političke promjene u Washingtonu posredno utječu na cijelu Europu, pa tako i na Hrvatsku.
Razlike između Harris i Trump nisu samo razlike između dvije političke ličnosti, već između dva politička svijeta – jednog okrenutog savezništvima, slobodnoj trgovini i klimatskim promjenama, te drugog usmjerenog na nacionalizam i konzervativne ekonomske principe.
