Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Josip Dabro najavio je u četvrtak da će od 1. studenoga rasti cijene veterinarskih usluga, za što je u državnom proračunu osigurano 8,5 milijuna eura.
Dabro je u Srebrenom, u Župi dubrovačkoj, sudjelovao na otvaranju 7. Hrvatskog veterinarskog kongresa, na kojem su glavne teme budućnost hrvatskog veterinarstva, cijene usluga i prosječna plaća, mentalno zdravlje veterinara te antimokribna rezistencija.
Na kongresu sudjeluje oko 500 doktora veterinarske medicine iz Hrvatske, država regije i Europske unije.
„Nova mjera bit će i stipendije ministarstva za doktore veterine. Veterinari su važni ne samo zbog dobrobiti životinja, već i zdravlja ljudi i kontrole hrane. Nastojat ćemo ih financijski pratiti, a posebno motivirati mlade ljude za veterinu”, rekao je Dabro.
Nedostaje kadrova na otocima, dalmatinskom zaleđu i u Slavoniji
Predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak osvrnuo se na mentalno zdravlje veterinara, koji zbog stresa u poslu pod pritiskom doživljavaju ‘burn-out’ sindrom.
„Zbog toga su često prisiljeni mijenjati radno mjesto ili struku. Uz to, nedostaje kadrova na otocima, dalmatinskom zaleđu i u Slavoniji. Nema interesa mladih za rad u ruralnom području niti bi radili s farmerskim životinjama. Većinom ih zanima rad s malim životinjama i kućnim ljubimcima, a nešto je veći interes za rad u javnom zdravstvu i sigurnosti hrane”, rekao je Zemljak, a kao poticaj mladim veterinarima istaknuo je povećanje plaća.
„S Ministarstvom poljoprivrede i Državnim inspektoratom nastojimo dogovoriti što bolje uvjete i cijene usluga koje se provode za državu na terenu. Mislim da imamo dobre argumente, jer se taj problem javlja u cijeloj Europi”, poručio je Zemljak.
Profesija u krizi
Nagradu za životno djelo na otvaranju kongresa dobio je prof. dr. sc. Petar Džaja sa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.
„Veterinarski posao je težak, ali i human. Naša profesija je u svim trenucima odgovorila na sve izazove, od Domovinskog rata do potresa i poplava, ali danas proživljava teške trenutke. Imam dojam kao da nikad nije bilo teže. Naše selo umire i stari, a mladi više nisu zainteresirani za uzgoj životinja. Ali i životinje su izgubile vrijednost. Dok to ne popravimo, ne možemo očekivati boljitak”, rekao je Džaja.
„U malim praksama ima posla, ali tamo nastaju i problemi. Vlasnici su preosjetljivi i često tuže veterinare, koji doživljavaju stres. To je struka koja najčešće počini suicid. Čak četiri puta češće od ostalih medicinskih struka”, istaknuo je Džaja.
Međunarodni znanstveno-stručni skup 7. Hrvatski veterinarski kongres organizirali su Hrvatska veterinarska komora, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski veterinarski institut, javlja RTL.
