Iako je od pompozno najavljene primjene projekta „Fiskalizacija 2.0“ prošlo više od dva tjedna, situacija na terenu sve je samo ne idilična. Ono što je trebalo biti završni korak u digitalizaciji hrvatskog gospodarstva i ukidanju papirologije, pretvorilo se u svakodnevnu borbu s tehničkim poteškoćama, srušenim sustavima i ignoriranjem informacijskih posrednika, dok građani i poduzetnici gube živce i vrijeme.
Sustav, koji je od 1. siječnja 2026. uveo obvezu izdavanja i zaprimanja eRačuna za sve poduzetnike u sustavu PDV-a, u teoriji zvuči sjajno. No, praksa pokazuje drugu sliku. Računovođe su na rubu živčanog sloma, aplikacije Porezne uprave poput „MikroeRačuna“ javljaju greške, a poduzetnici strepe od drakonskih kazni koje se penju i do 66.000 eura.
„Sustav je pao“, a podrške nema
Ključni problem leži u tehničkoj nepripremljenosti i kompleksnosti lanca koji uključuje Poreznu upravu, APIS IT, informacijske posrednike i same korisnike. Inicijativa profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH) upozorava na potpuni kaos – sustav često nije dostupan, a kada i jest, informacijski posrednici (tvrtke koje tehnički provode slanje računa) nerijetko se uopće ne javljaju na pozive očajnih klijenata.
Posebno su pogođeni mali poduzetnici i obrtnici koji nemaju vlastite IT odjele. Umjesto da se bave svojim poslom, oni (ili njihovi knjigovođe) satima pokušavaju poslati jedan jedini račun. Ako ste odabrali posrednika poput Fine, račun više ne stiže na jednostavan način; morate ga sami tražiti, otvarati i nerijetko ispisivati jer digitalni trag negdje zapne.
Porezna uprava: „Sustav je stabilan“
Unatoč lavini pritužbi s terena, iz Porezne uprave stižu umirujući, gotovo paralelni tonovi stvarnosti. Izvještavaju kako je u sustav uključeno gotovo 300.000 poreznih obveznika te da je izdano više od 1,6 milijuna eRačuna, ocjenjujući da sustav „funkcionira stabilno“. Priznaju tek „nenamjerne pogreške“ i obećavaju da u ovoj fazi prilagodbe neće ispisivati kazne, pod uvjetom da porezni obveznici surađuju.
No, ta utjeha malo znači nekome tko ne može naplatiti svoju uslugu jer sustav javlja „Application Error“ ili nekome tko čeka isporuku robe koja stoji jer prateći e-račun nije prošao validaciju.
Što to znači za građane?
Iako je Fiskalizacija 2.0 primarno usmjerena na B2B (poslovanje između tvrtki), prelijevanje problema na građane je neizbježno. Zastoji u veleprodaji znače kašnjenja u isporuci robe u trgovine, a administrativni kolaps kod malih obrtnika – vodoinstalatera, mehaničara ili servisera – znači da su oni fokusirani na borbu s aplikacijom umjesto na pružanje usluge vama.
Dok se država hvali brojkama i digitalnim napretkom, stvarni život pokazuje da smo još jednom ušli u veliku reformu nedovoljno pripremljeni, prebacujući teret testiranja sustava na leđa korisnika, piše Dnevnik.

