Prema najnovijim podacima Eurostata s početka ove godine, cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje rastu osjetno brže od prosjeka Europske unije. U trećem tromjesečju 2025. na godišnjoj razini porasle su za 13,8 posto, a prosjek EU-a iznosio je 5,5 posto. Time se Hrvatska svrstava među zemlje Unije s najbržim rastom cijena stambenih kvadrata, donosi Tportal.
Plaće također rastu, ali sporijim tempom. U istom razdoblju prosječna neto plaća povećana je za 9,5 posto, što znači da rast primanja ne prati rast cijena stanova. Jaz između plaća i cijena nekretnina produbljuje se u većini urbanih središta, uz izražene regionalne razlike.
Najizazovnija situacija je u turističkim gradovima, u kojima cijena četvornog metra često premašuje 4000 eura, a u kontinentalnim gradovima stanovi su osjetno jeftiniji, iako su ondje i prosječne plaće niže.
U izračunu su korišteni podaci iz baze Numbeo o prosječnim plaćama i prosječnim cijenama četvornog metra stana izvan užeg centra grada.
Rezultati pokazuju da do njega najteže dolaze stanovnici Splita. Za kvadratni metar, čija je prosječna tržišna vrijednost dosegnula 4187 eura, potrebno je izdvojiti čak 2,9 prosječnih plaća.
Najpovoljniji omjer cijene i plaće bilježi Slavonski Brod, u kojem kvadrat stana stoji u prosjeku 1733 eura. Stanovnicima toga grada za kupnju jednog kvadrata potrebne su 1,3 prosječne plaće.
U Zagrebu su stanovi, unatoč visokoj cijeni, relativno priuštiviji zahvaljujući višim prosječnim primanjima pa je za kvadrat izvan užeg centra Zagrepčanima potrebno 1,7 plaća.
Nakon Slavonskog Broda, najpriuštiviji stanovi su u Osijeku i Sisku, gdje omjer cijene kvadrata i prosječne plaće iznosi 1,4.
U srednjoj kategoriji priuštivosti, uz Zagreb, nalaze se Karlovac s omjerom 1,8 i Velika Gorica s 2,0.
Gradovi na Jadranu dominiraju u kategoriji najniže priuštivosti: iza Splita (2,9) slijede Zadar (2,8), Pula (2,5) i Rijeka (2,4).
Valja napomenuti da izračun u obzir uzima isključivo dohodak od nesamostalnog rada. Nisu uključeni drugi izvori prihoda, poput dohotka od samostalne djelatnosti, financijske imovine ili iznajmljivanja nekretnina, a koji u turističkim sredinama mogu činiti značajan dio ukupnih primanja kućanstava.
Priuštivost nekretnina uvelike ovisi i o uvjetima kreditiranja. Oštrija pravila Hrvatske narodne banke, koja su stupila na snagu u srpnju prošle godine, dodatno su postrožila kriterije za odobravanje stambenih kredita.
Omjer mjesečne rate i dohotka ograničen je na najviše 45 posto, a iznos kredita ne smije prelaziti 90 posto vrijednosti nekretnine koja služi kao zalog. Pri procjeni kreditne sposobnosti banke su dužne uzeti u obzir i minimalne životne troškove izuzete od ovrhe, a oni se određuju prema prosječnoj plaći u Hrvatskoj.
S prosječnom neto plaćom od oko 1500 eura moguće je podići kredit s maksimalnom mjesečnom ratom od 675 eura. Na rok otplate od 30 godina to znači kredit u rasponu od približno 140.000 do 150.000 eura, ovisno o kamatnoj stopi, a ona se trenutačno kreće između tri i četiri posto.
Regionalne razlike posebno dolaze do izražaja prilikom kupnje na kredit. Stanovnik Siska s prosječnom hrvatskom plaćom tako može kreditirati stan od oko stotinu četvornih metara, a stanovnik Splita s istim primanjima može računati na stan od najviše 35 četvornih metara.
Uz to, kupci moraju osigurati učešće u visini najmanje 10 posto vrijednosti nekretnine.
U okviru politike priuštivog stanovanja Vlada je najavila niz mjera za olakšavanje pristupa nekretninama. Tako je kupcima koji prvi put rješavaju stambeno pitanje i nemaju nekretninu u vlasništvu omogućena porezna olakšica u obliku povrata poreza.
Građani mlađi od 45 godina, bez nekretnine u vlasništvu, imaju pravo na povrat PDV-a pri kupnji novogradnje, odnosno na povrat poreza na promet nekretnina pri kupnji starogradnje.
U planu je i gradnja stanova uz državnu potporu te bi se oni određenim kategorijama građana prodavali po povoljnijim uvjetima. Unatoč najavljenim mjerama, podaci pokazuju da je put do vlastitog doma u dijelu Hrvatske sve duži i zahtjevniji – osobito u gradovima na obali, gdje tržište diktiraju turizam i snažna potražnja.
