U saborsku proceduru Vlada je sa sjednice u srijedu uputila izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima se, između ostalog, povećavaju najniža i najviša naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a, kao i majkama za njegu oboljelog djeteta, donose agencije.
“Ovim izmjenama rješavamo pitanje najranjivije skupine, to su dugotrajno oboljeli pacijenti, posebice onkološki te drugih kategorija pacijenata, a to je bolovanje majke djeteta za potrebe njegove njege”, istaknula je ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Stoga se predlaže povećanje najnižeg mjesečnog iznosa naknade plaće iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, kada se isplaćuje na teret HZZO-a, odnosno državnog proračuna, sa 110,36 eura na 353,15 eura, odnosno s 25 posto na 80 posto proračunske osnovice, kao i povećanje najvišeg mjesečnog iznosa s 565,04 eura na 995,45 eura, tj s 28 na 225,5 posto proračunske osnovice.
“Za majke se propisuje da naknada plaće iznosi 100 posto od same osnovice za vrijeme njege oboljelog djeteta i povisuje se dobna granica do kada se to pravo ostvaruje, odnosno diže se s tri na sedam godina”, dodala je ministrica.
Uređuje se i na drugačiji način pravo na naknadu za troškove prijevoza u vezi korištenja prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u visini 0,025 posto od proračunske osnovice po kilometru između adrese osigurane osobe i adrese ugovornog subjekta Zavoda, zdravstvene ustanove u inozemstvu kamo je upućena na liječenje, odnosno ustrojstvene jedinice Zavoda kamo je pozvana.
Nadalje, revidiraju se i odredbe o obvezi osobnog pristupa Zavodu osiguranih osoba kojima je utvrđen status u obveznom zdravstvenom osiguranju po osnovi nezaposlenosti, a nisu prijavljeni na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), a koji će biti u obvezi javljati se HZZO-u jednom u tri mjeseca, što se odnosi i na osobe starije od 18 godina koje su izgubile status redovitog učenika, odnosno redovitog studenta, a prijavile su se HZZO-u u roku od 30 dana. Iznimka se propisuje za vrijeme korištenja prava na rodiljne i roditeljske potpore ili ako osoba zbog svog zdravstvenog stanja ili drugog opravdanog razloga nije u mogućnosti osobno pristupiti, pod uvjetom da je o istom obavijestila HZZO.
Za provođenje ovoga Zakona osigurana su financijska sredstva u financijskom planu HZZO-a u procijenjenom iznosu od 133,7 milijuna eura godišnje.
Vlada je donijela i odluku o pribavljanju nefinancijske imovine Ministarstva zdravstva, kojom se omogućuje sklapanje ugovora o nabavi 33 posebnih interventnih vozila za uspostavu mobilnih ambulanti opće/obiteljske medicine s medicinskom opremom, uredskom opremom i softverom u iznosu od 5,3 milijuna eura s PDV-om. Cilj mobilnih ambulanti je povećati dostupnost zdravstvene zaštite stanovništvu u manjim i teže dostupnim mjestima te povećati kvalitetu zdravstvene usluge.
“Nakon dosadašnjih iskoraka koje smo napravili i u pogledu hitne helikopterske službe i brodica, kojih je trenutno šest, a bit će ih još pet, kao i mobilnih ljekarni, ovo je sada već četvrti iskorak za pružanje hitne medicinske skrbi kakve prije nismo imali. To su sve postignuća u ova naša tri mandata”, poručio je premijer Andrej Plenković.
Od tri prijave, odabrana je ponuda zajednice ponuditelja MS AMBULANCE d.o.o., BENUSSI d.o.o. te ELEKTRONIČAR d.o.o, a kako se u odluci navodi, žalbu je uložilo društvo CIB COMMERCE, ali je odbačena, zbog čega je ovo društvo pokrenulo i upravni spor pred Visokim upravnim sudom, koji je tužbu odbacio.
Nabava se financira u cijelosti iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a donošenje ove odluke nužno je obzirom da je vrijednost nefinancijske imovine veća od 1,3 milijuna eura. Krajnji rok za isporuku svih vozila u 25 županijskih domova zdravlja je 14 mjeseci od dana sklapanja ugovora.
Vlada je zaključkom dala potporu i realizaciji projekta izgradnje, rekonstrukcije i opremanja “Regionalnog centra za palijativnu medicinu i liječenje boli” u OB “Dr. Tomislav Bardek” u Koprivnici s kapacitetom 30 postelja, čime će se u državnom proračunu osigurati sredstva za građevinske radove i nabavu opreme u iznosu do najviše 10,4 milijuna eura u 2026. i 2027. godini.
U saborsku proceduru upućene su i dopune Zakona o odvjetništvu, kojim se ujednačava status i tretman odvjetnika iz država članica EU i odvjetnika iz država pristupnica Kodeksa o liberalizaciji, što je bio jedan od uvjeta za ispunjenje kriterija za pristup RH OECD-u.
Vlada je na sjednici donijela i Uredbu o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2025. godinu.
“Temeljem procjene prihoda od igara na sreću za 2025. godinu, organizacijama civilnog društva raspoređuje se ukupno nešto više od 136 milijuna eura”, naveo je ministar financija Marko Primorac.
Organizacijama koje promiču razvoj sporta raspodijelit će se 38,54 posto prihoda, 3,44 posto onima koje pridonose borbi protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti, 12,14 posto onima koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, 19,35 posto onima koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, 2,2 posto onima koje se bave tehničkom kulturom, 13,48 posto onima koje se bave kulturom, 1,32 posto onima koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih te 9,53 posto onima koje pridonose razvoju civilnoga društva.