Prosječna plaća u padu je već drugi mjesec zaredom, a za to vrijeme mirovine rastu. Mirovine su porasle već na isplati u kolovozu, izmjenama zakona od 1. srpnja, što se prvenstveno odnosi na rast najnižih mirovina za tri posto, donosi portal Mirovina.hr.
U rujnu je isplaćeno usklađivanje od 6,48 posto, što je dodatno povećalo mirovine. Tako je u rujnu isplaćena prosječna sveukupna mirovina (prema općim i posebnim propisima, bez međunarodnih ugovora) od 686 eura, što čini 47,8 posto udjela u prosječnoj plaći koja je za srpanj iznosila 1.437 eura.
Udio mirovine u plaći porastao je u odnosu na prošli mjesec za tri posto. Prosječna mirovina isplaćena u kolovozu iznosila je 648,30 eura pa je sada 38 eura veća. Prosječna je plaća pak manja za sedam eura. Rast plaća je usporio, a mirovine su konačno usklađivanjem ‘dohvatile’ rast plaća pa je udio mirovine u plaći dosegao razinu kakvu nismo imali od 2015. godine. Ono što je danas bolje jest da su mirovine za skoro 90 posto veće nego prije deset godina.
Prosječna mirovina 2015. godine iznosila je 354 eura. Tada je njezin udio u plaći bio 47,9 posto. Danas imamo skoro 90 posto veću prosječnu mirovinu od 686 eura s udjelom od 47,8 posto. Dakle, prvi put je dosegnut takav odnos u posljednjem desetljeću između radničkih i mirovinskih primanja. Ipak, očekuje se rast plaća u javnom i državnom sektoru, ali od 1. siječnja će dodatno rasti i mirovine kroz ukidanje penalizacije prijevremenih mirovina za starije od 70 godina, kao i povećanjem invalidskih mirovina za oko deset posto. To će se u konačnici pozitivno odraziti na ukupni prosjek. Međutim, korak s plaćama mirovine će uhvatiti tek na isplati siječanjskog usklađivanja u travnju.
Nakon isplate usklađivanja prosječna starosna mirovina, koju prima više od pola milijuna umirovljenika, iznosi 691 euro u rujnu, što je 37 eura više nego prošli mjesec. Prosječna invalidska mirovina povećana je na 464 eura, odnosno za 27 eura. Obiteljska mirovina u prosjeku iznosi 530 eura, a u odnosu na kolovoz veća je za 30 eura.
Najnižu mirovinu, bez međunarodnih ugovora, prima 275.426 umirovljenika, odnosno svaki četvrti korisnik mirovinskog sustava. U prosjeku dobivaju 448 eura. Kada bi im se mirovina računala na temelju staža i plaća, bez instituta najniže mirovine imali bi manje od 300 eura, pokazuju podaci HZMO-a. Najniža mirovina veća je za 27 eura nego prije usklađivanja, dok je u odnosu na srpanjsku isplatu veća za 38 eura. Tako je najniža mirovina rasla jednako kao i prosječna mirovina, a zbog intervencije Vlade da najniže mirovine poveća za tri posto uoči redovnog usklađivanja mirovina.
Ovim usklađivanjem najviše su ‘profitirali’ oni s najvećim mirovinama, a to je većina onih prema posebnim propisima. Braniteljska mirovina prema ZOHBDR-u sada iznosi 1.320 eura, odnosno 75 eura više. Korisnici saborskih mirovina prije usklađivanja imali su prosjeku 2.248,61 euro, a sada dobivaju oko 145 eura više.
