Bojkot kupnje u Hrvatskoj ipak se dogodio. Trajao je šest tjedana, a rezultati za većinu građana nisu vidljivi, piše HRT.
Trgovci su, naime, pompozno oglašavali pad cijena i do tisuću proizvoda, no čini se da je to bio samo još jedan u nizu marketinških trikova.
Na sve to nije pretjerano utjecalo ni Vladino ograničavanje cijena za 70 proizvoda.
Je li jedino rješenje za pad cijena – pad kupovine?
U HTV-ovoj emisiji Potrošački kod posvećenoj toj temi Ana Knežević, predsjednica Udruge za zaštitu potrošača, rekla je kako su se ljudi prvi petak doista odazvali te da je rezultat bio jako dobar.
– Međutim, poslije se to gubilo jer se zapravo širio taj bojkot na više lanaca, na više proizvoda, tako da su se ljudi pogubili, dodala je.
– Mislim da je trebalo ustrajati na tom petku, dizati ljestvicu, da se pokaže da je doista to nezadovoljstvo jako veliko i onda bi to bio puno bolji rezultat, rekla je Knežević.
Boris Podobnik iz udruge Glas poduzetnika, koja nije podržala bojkot, rekao je da je samo došlo do određenih fluktuacija – kupnja je nekad bila malo veća, nekad malo manja, ali u prosjeku praktički ista.
– Ako ljudi bojkotiraju kupnju, oni ipak ne bojkotiraju i ručak i večeru, rekao je Podobnik.
– Nije moglo ni uspjeti zato što jednostavno ljudi ipak moraju jesti svaki dan, rekao je.
Kraj općeg bojkota
Organizator bojkota, platforma “Halo, inspektore”, naglašava da su dosadašnje akcije uspjele. Za ukupno 110 milijuna eura smanjili su promet trgovaca, kažu i da su ih natjerali na popuste. Budući da se smatra da su ciljevi ispunjeni – općem bojkotu došao je kraj.
– Opći bojkoti kao takvi očito više neće biti potrebni jer su potrošači osvijestili svoje pravo što i kako činiti kad su u pitanju visoke cijene, a i poslali smo snažan signal, rekao je Josip Kelemen, savjetnik platforme “Halo, inspektore”.
– Što se tiče bojkota, građani su pokazali svoju snagu, pokazali su svoju ozbiljnost, pokazali su mogućnost organiziranja i djelovanja na tržištu kao ključnog aktera tržišta, rekao je pak ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
– Nadam se da neće više biti potrebe za takvim akcijama. Ja i ovim putem pozivam sve sudionike, pogotovo uslužni sektor, da budu odgovorni prilikom formiranja svojih cijena kako kupci ne bi bili primorani ići u dalje akcije, dodao je Šušnjar.
Bojkot trgovina nije utjecao na pad cijena
Dio kupaca u šest tjedana bojkota promijenio je svoje navike. Manje je impulzivne kupnje koja je i skromnija. Potrošači češće uspoređuju cijene, a mnogi planiraju kupnju. Nije samo kod nas sve skupo. Zbog jednakih problema Slovačka je inicirala slanje dopisa Europskoj komisiji, s apelom za transparentnije utvrđivanje cijena u trgovačkim lancima. Pridružilo joj se još 5 članica EU-a, među kojima i Hrvatska. Građani i dalje podržavaju inicijative o snižavanju cijena, ali svjesni su činjenice da se hranu kupovati mora.
Na iznenađenje mnogih – ali za mnoge ipak očekivano – bojkot trgovina nije utjecao na pad cijena – pokazala je i analiza Hrvatske narodne banke. Prema analizi mikrocijena na primjeru Konzuma, lanca za koji kretanje cijena od prosinca 2024. HNB kontinuirano prati na primjeru 11 tisuća artikala dostupnih u internetskoj prodavaonici, pad cijena nije se dogodio. Ekonomisti poručuju da cijene nisu niže jer potrošači i dalje kupuju. Za nekoliko mjeseci na obalu nam stižu i turisti, a tada će količina kupovine, kao i cijene, samo rasti, piše HRT.